Jesenja žetva kukuruza donijela je dodatne brige na vakufskim parcelama u Medžlisu Islamske zajednice Bijeljina, gdje visoka vlažnost uslijed obilnih padavina i niska tržišna cijena prijete da ponište uloženi trud.

Predsjednik Medžlisa Bijeljina Emir Musli u razgovoru za Agenciju MINA kazao je da se žetva mora privesti kraju, bez obzira na slabe prinose i otežane uslove rada.

- Opšta slika nije svijetla, ljudi imaju jako niske prinose i konačno svi zaključuju da se kukuruz više ne isplati uzgajati bez zalivanja. U tom pravcu i mi razmišljamo. Ove sezone, naši prinosi se kreću, za sada, između 3 i 5 tona prosjeka po hektaru, što je oko 50% manje od očekivanog prinosa i dovoljno je da pokrije troškove - pojasnio je Musli.

Istakao je da su, uprkos slabom prinosu, zadovoljni postignutim zahvaljujući izboru parcela i solidnoj agrotehnici.

- Poljoprivreda je takva i uvijek nosi takvu dozu rizika - dodao je Musli.

^{Emir Musli, predsjednik MIZ Bijeljina}

Dok se završava žetva kukuruza, u Medžlisu Bijeljina već se pripremaju za jesenju sjetvu pšenice i ječma, kultura koje su ove godine dale najbolje rezultate.

- Ljetos smo imali prosječne prinose ječma i pšenice oko sedam tona po hektaru, što je vrlo dobar prosjek jer bi osam tona bilo odlično za naše uslove. U tom smislu planiramo zasijati pšenicom i ječmom oko dvije trećine parcela koje obrađujemo - istakao je Musli.

Neke sorte, poput soje, neće se sijati jer ne daju zadovoljavajuće rezultate u semberskim uslovima, dok će za druge pokušati pronaći rješenja koja bi omogućila stabilniji prinos.

- Za kukuruz ćemo pokušati naći rješenje zalivanjem kap po kap, što je dodatno ulaganje i provjerit ćemo koliko se isplati. Također, razmišljamo o projektu zasada lješnjaka, badema i oraha, i za to planiramo jednu od vakufskih parcela. To je projekat za budućnost i nećemo ga moći realizirati bez dodatne podrške - kazao je Musli.

Poljoprivreda, iako rizična, ostaje važan oslonac za Medžlis Bijeljina. Donosi dodatne prihode i doprinosi stabilnosti budžeta u povratničkoj zajednici, koja se već godinama suočava s obnavljanjem uništene infrastrukture - devet džamija i isto toliko vakufskih kuća.

- Poljoprivreda je težak ali plemenit posao i mi od njega ne odustajemo - poručio je Musli.

Obradom vakufskih parcela na plodnim semberskim poljima, bosanska zemlja ne samo da se čuva od propadanja, već dobija novu vrijednost.

Medžlisi Bijeljina i Janja time pokazuju da se kroz rad na zemlji može osnažiti povratak, oživjeti lokalna zajednica i finansirati rad džemata.