Šta se dogodilo s učenicima u Bosni i Hercegovini? Posljednji PISA podaci stari su osam godina.

Na prvi pogled, karta izgleda kao još jedno poređenje evropskih zemalja. Svaka država ima svoju boju i broj, a što je broj veći, to je rezultat bolji. Ipak, odmah je uočljivo da na karti nema Bosne i Hercegovine.

Karta prikazuje podatke iz PISA istraživanja za 2025. godinu. PISA je međunarodno istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kojim se provjerava šta petnaestogodišnji učenici zaista mogu uraditi sa znanjem koje su stekli u školi. Ne radi se, dakle, o klasičnom školskom testu na kojem se provjerava koliko je učenik zapamtio gradiva. Zadaci traže od učenika da čitaju i razumiju tekst, rješavaju matematičke probleme i koriste znanje iz prirodnih nauka u situacijama koje imaju veze sa stvarnim životom.

U istraživanju PISA 2025 učestvovalo je više od 760.000 učenika iz 91 zemlje. Ovogodišnji ciklus posebno je bio usmjeren na prirodne nauke, dok su matematika i čitanje ostali dio testiranja.

Na karti se nalaze Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Slovenija i gotovo sve druge evropske zemlje koje su učestvovale. Bosne i Hercegovine nema zato što njeni učenici nisu ni testirani u ovom ciklusu. Bosna i Hercegovina nije dobila loš rezultat pa je zbog toga izostavljena s karte. Bosna i Hercegovina uopće nema rezultat PISA 2025. OECD u svojoj službenoj evidenciji navodi da je Bosna i Hercegovina posljednji put učestvovala u istraživanju 2018. godine. Od tada je propustila dva ciklusa 2022. i 2025. 

Okoštalost sistema

Lektira kao kavez: Zašto naša djeca i dalje biju tuđe bitke

Šta je razlog što naši učenici nemaju mogućnost testiranja?

OECD je još prije nekoliko godina upozorio da je problem upravo u tome što zemlja nema redovan sistem kojim bi pratila ishode obrazovanja na nivou cijele države. Obrazovanje je u nadležnosti Republike Srpske, deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta, dok na državnom nivou ne postoji jedinstveno eksterno testiranje učenika. 

Sistem obrazovanja u Bosni i Hercegovini toliko je rascjepkan da je za ovakvo međunarodno istraživanje potrebno usaglašavanje različitih nivoa vlasti. OECD je u svojoj analizi obrazovanja u Bosni i Hercegovini upravo nedostatak saradnje između obrazovnih vlasti naveo kao jednu od prepreka redovnom učešću u međunarodnim istraživanjima. Za PISA 2022 posebno je navedeno da je rok propušten zbog političkog zastoja. 

Bosna i Hercegovina je upravo zbog toga propustila mnogo više od jednog testa.

Kada su učenici iz Bosne i Hercegovine prvi put sjeli na PISA test 2018. godine, rezultati su pokazali ono što se u obrazovanju već dugo naslućivalo. U čitanju su ostvarili 403 boda, u matematici 406, a u prirodnim naukama 398 bodova. Oko 41 posto učenika nije dostiglo osnovni nivo znanja u sva tri područja. Zbog toga međunarodna istraživanja poput PISA-e imaju posebnu vrijednost jer omogućavaju da se učenici iz različitih dijelova zemlje procijene po istim kriterijima i da se rezultati uporede s drugim zemljama. 

Sljedeća prilika da naši učennici pokažu da li su napredovali trebala bi biti PISA 2029. Ako Bosna i Hercegovina tada učestvuje, učenici koji će biti testirani bit će generacija koja je rođena nakon posljednjeg PISA testiranja u zemlji. Između ta dva mjerenja proći će više od jedne decenije.

Zato na ovoj karti nije problem samo to što nema boje Bosne i Hercegovine.

Problem je što, osam godina nakon prvog PISA mjerenja, opet nemamo podatak koji bi nam rekao gdje su naša djeca.