Tokom proteklih nekoliko izbornih ciklusa koji se poklapaju sa tezom o "majorizaciji Hrvata u BiH", HDZ BiH ostaje ubjedljivo najjača stranka hrvatskog političkog korpusa.

Za ovogodišnje izbore po prvi put malo snažnije iza sjene HDZ proviruje stidljivo politički projekat Petorke, bloka hrvatskih stranaka HDZ 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska demokratska stranka.

Najveći izazov Petorke svakako jeste ponuditi jednog kandidata za poziciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda kako bi time spriječili fragmentaciju glasačkog tijela, a najveća nada polaže se u apstinente biračkoga procesa te se namjerava ući u one sredine gdje je HDZ dugogodišnja vlast.

Svi građani BiH, ne samo oni hrvatskog glasačkog korpusa koji nužno ne podržavaju politiku lidera HDZ-a Dragana Čovića godinama su pod konstantnom verbalnom, a katkad i zakonodavnom paljbom usmjerenom ka procesu izmjena državnog Izbornog zakona koji bi reflektirao nastojanja te stranke da se model izbora prilagodi konceptu legitimnog predstavljanja kako ga tumači HDZ BiH.

Intervencije i nove izborna matematika

Kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 2022. godine u izbornoj noći nakon zatvaranja birališta, javnosti saopćio da je izmijenio Izborni zakon i Ustav Federacije BiH, praktički uvodeći model raspodjele delegata u Domu naroda FBiH po principu minimalne zastupljenosti konstitutivnih naroda svakog od kantona, HDZ BiH bio je apsolutno na dobitku.

Budući da ćemo ove godine po prvi put imati Opće izbore po novim pravilima, najveće bitke bit će u onim kantonima koji će se percipirati kao ključni u odnos na broj mandata.

Tako na primjer Srednjobosanski kanton može dati ključnog delegata za formiranja vlasti zbog različitih listi stranaka sa hrvatskim predznakom, pa će se borba oko ključnog kandidata iz ovog kantona definitivno voditi između bloka Petorke i HDZ-a BiH zbog brojnosti populacije hrvatskoga naroda.

U BPK Goražde čak i mali broj Hrvata može glasovima odlučiti delegata koji posljedično može biti ključan za većinu u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine FBiH.

Ukoliko HDZ BiH računa na one kantone koji osiguravaju da će mali broj birača rezultirati delegatom u Domu narodu PS FBiH na isti način na koji će to biti i u kantonima sa hrvatskom većinom, prosta matematika upućuje nas na njihovo predizborno djelovanje.

Novo doba

Ukoliko bi Petorka uspjela strateškim pozicioniranjem na neki način oslabiti povjerenje u HDZ BiH i igrati na kartu zamora njihovim političkim predikcijama koji se ne odnose na realan život građana, već su produkt težnje da se dominira mobilizacijom patološkog nacionalizma umotanog u "evropske vrijednosti", nakon oktobra 2026. godine bh. politička scena mogla bi izgledati u potpunosti drugačije.

Političke razlike stranaka koje čine Petorku više su no očigledne, ali bi njihovom kontrolom nad hrvatskim klubom u Domu naroda Parlamenta FBiH po prvi put bila otvorena mogućnost da se vlast formira bez HDZ-a BiH.

Ko od stranaka koje su bile ili jesu članice udruženja Hrvatski narodni sabor zaista jeste politički partner spreman na dijalog koji će rezultirati rastom ekonomskih parametara i napretkom društva i države, a ne njihovim nazadovanjem težnjom za ostvarenjem nekada ratnih ciljeva, teško je predvidjeti.

Zanimljivost ovoga puta jeste da se nekadašnji predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž ponovno vratio u fokus javnosti nedavnim gostovanjima u medijima gdje je govorio da bi bio kandidat za člana Predsjedništva BiH kada bi se birao samo jedan član te istaknuo da se u pozicioniranju hrvatske političke scene mora nastupiti sa jasnim političkim stajalištima, ali i temama važnima za sve u zemlji.

Raguž relaksiranjem narativa pravi platformu za mogućnost konstruktivnog dijaloga budući da svojim autoritetom od stranaka Petorke kroz program može izvući zajedničke tačke za izlazak na izbore.