Slovenija je opet skrenula oštro udesno. Slovenački parlament u četvrtak je, s 49 glasova "za" i 30 "protiv", potvrdio sastav nove vlade premijera Janeza Janše.

Iako se činilo da je regija, nakon odlaska sličnih populističkih figura s glavne pozornice, zakoračila u mirnije vode, povratak Janše na vlast šalje poruku da politički duh Viktora Orbana ponovno ima snažno uporište na Balkanu i u centralnoj Evropi. Uprkos činjenici da se utjecaj mađarskog lidera na širem planu donekle relativizira, Janšin povratak označava smjenu straže na desnom polu – otišao je (simbolički) Orban, a vratio se Janša.

Ovo je četvrti put da Janez Janša preuzima kormilo slovenačke vlade, a njegov novi kabinet gotovo u potpunosti kontrolira njegova Slovenska demokratska stranka (SDS). Ključni resori poput vanjskih poslova (Tone Kajzer), unutrašnjih poslova (Franci Matoz), finansija (Andrej Šircelj) i obrazovanja (Borut Rončević) u rukama su Janšinih najodanijih ljudi.

Iako je Janša u svom govoru pred zastupnicima obećao smanjenje "rekordno visokih poreza", borbu protiv birokratije i pruženu ruku opoziciji, analitičari upozoravaju da se iza ekonomske retorike krije opasan zaokret u vanjskoj i unutrašnjoj politici koji bi mogao destabilizirati regiju.

Odlazeći premijer Robert Golob svoj je mandat sažeo u jednu riječ, a ta riječ je "normalnost". Izdvojio je ponos zbog povratka mira, odbrane međunarodnog prava i nezavisnosti institucija. Međutim, s Janšinim povratkom, ta "normalnost" je pod velikim znakom pitanja.

Povratak na scenu

Zvona za uzbunu u Sarajevu: Zašto je Janšin četvrti mandat opasan?

Najveća opasnost za regionalnu stabilnost i međunarodni ugled Slovenije krije se u najavljenom odmaku od dosadašnje politike. Golobova vlada priznala je palestinsku državu i zauzela je oštar stav prema kršenju međunarodnog prava, a analitičari predviđaju da će Janša Sloveniju ponovno svrstati uz bok radikalno desnim politikama, poput onih Benjamina Netanyahua, kojem je prethodna vlada zabranila ulaz u zemlju. Ovakvo svrstavanje Sloveniju ponovno pretvara u "crnu ovcu" regije koja prkosi širim evropskim naporima za postizanje mira.

Unutar Slovenije, strah je opipljiv. Opozicione stranke Sloboda, Socijaldemokrati i Ljevica već su oštro osudile novu vladu, optužujući Janšu da namjerava privatizirati zdravstvo i produbiti javni deficit. Iz stranke Sloboda stiglo je i najozbiljnije upozorenje – ako vlada ne bude radila u interesu naroda, uslijedit će "pobuna".

Janšina ponuda za saradnju opoziciji – "Pružili smo ruku, ali za saradnju je potrebno dvoje" – doživljava se s velikim nepovjerenjem. S obzirom na njegovu historiju gušenja slobode medija i pritisaka na pravosuđe, regija s pravom strahuje da će Slovenija opet postati poligon za autoritarne metode koje smo godinama gledali u Budimpešti.

Povratak Janeza Janše jasan je signal da populizam u regiji nije pobijeđen, već samo presvučen u novo (ili staro) odijelo. S obzirom na Janšine bliske veze s desničarskim liderima i njegovu sklonost političkim konfliktima, pred Slovenijom i njenim susjednim zemljama je period neizvjesnosti koji bi mogao narušiti krhku stabilnost ovog dijela Evrope.

Pitanje koje ostaje u zraku nakon zakletve ministara nije hoće li Janša mijenjati Sloveniju, već koliko će ta promjena koštati stabilnost cijele regije.