U decembru 2023. godine, Južna Afrika je optužila Izrael za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu zbog rata u Gazi. Sljedeće saslušanje nekoliko sedmica kasnije privuklo je ogromnu pažnju jer je izraelski rat formalno osporen na svjetskoj sceni prvi put od početka trenutnog rata.
Ali skoro dvije godine kasnije, ICJ, najviši sud na svijetu, još saslušava slučaj, bez vjerovatnoće da će uskoro biti donesena presuda.
U vrijeme saslušanja, broj poginulih u Gazi bio je nešto manji od 24.000, prema podacima ministarstva zdravstva Gaze. Od tada se više nego udvostručio na najmanje 65.000 ubijenih Palestinaca.
U julu ove godine, ICJ je produžio za šest mjeseci rok Izraelu da dostavi svoje protuargumente na optužbe Južne Afrike prema Konvenciji o genocidu, što je izazvalo strahove da će slučaj biti odgođen.
U međuvremenu, ove sedmice, istražna komisija UN-a objavila je ono što mnogi smatraju najznačajnijim izvještajem o izraelskom ratu do sada, zaključujući da je Izrael počinio genocid u Gazi od 7. oktobra 2023. godine.
Autori izvještaja, uključujući pravne stručnjake Navi Pillay i Chrisa Sidotija, rekli su za Middle East Eye da je izvještaj koristio dokaze i sličnu metodologiju u svojoj analizi kao ona koju će koristiti ICJ.
Ali zašto ICJ još nije donio presudu o postupcima Izraela? Kada će se to dogoditi? I šta će se dogoditi nakon toga? Za slučajeve takve složenosti, Međunarodnom sudu pravde često su potrebne godine da donese presudu.
U međuvremenu, Južna Afrika je zatražila od Međunarodnog suda pravde da izda "privremene mjere", koje su naredbe koje obavezuju Izrael da se suzdrži od genocida i spriječi ga.
U tri navrata, Međunarodni sud pravde je odgovorio privremenim mjerama protiv Izraela. Spriječiti genocidna djela: 26. januara 2024. godine, ICJ je izjavio da se pravo Palestinaca u Gazi na zaštitu od genocida suočava s ozbiljnim i hitnim rizikom od nepovratnog kršenja. Izraelu je također rečeno da dozvoli humanitarnu pomoć bez opstrukcije. Međutim, ICJ nije naredio prekid vatre.
Osigurati nesmetanu dostavu pomoći i osnovnih usluga. U drugoj naredbi, 28. marta 2024. godine, ICJ je primijetio da se u Gazi aktivno širi glad. Odlučnije je naložio Izraelu da osigura dostavu humanitarne pomoći.
Treća naredba, od 24. maja 2024. godine, bila je najizričitija, navodeći da se rizik od genocida u Rafi, južnoj Gazi, značajno pojačao. Također je zahtijevala od Izraela da drži prijelaz Rafa otvorenim za humanitarnu pomoć.
Ove naredbe ICJ-a su pravno obavezujuće za Izrael. Ali do sada je Izrael odbacio optužbe i uglavnom ih nije ispunio. Južna Afrika je posljednji put zatražila privremenu mjeru u maju 2024. godine, kada je broj poginulih u Gazi bio veći od 36.000.
Gerhard Kemp, profesor međunarodnog krivičnog prava na Pravnom fakultetu UWE Bristol, kaže da Južna Afrika sada nerado odlazi pred Međunarodni sud pravde (MSP) radi novih privremenih mjera jer je Izrael ignorisao prethodno izdate naredbe.
Južnoafrički diplomatski izvor, koji je razgovarao s MEE pod uslovom anonimnosti, rekao je da razmatra daljnje diplomatske i političke poteze izvan MSP-a kako bi Izrael bio odgovoran.
- Naredbe o privremenim mjerama nisu provedene, a genocid se pogoršao - rekao je diplomata.
Kemp, koji je Južnoafrikanac, sugerira da Južna Afrika umjesto toga provodi širu diplomatsku strategiju, uključujući i formiranje Haške grupe.
Osnovana u januaru 2025. godine, koalicija se fokusira na praktične korake kako bi se Izrael pozvao na odgovornost i okončalo kršenje međunarodnog prava, kao što je ciljanje pošiljki oružja i pozivanje država da zabrane pristajanje oružja za Izrael u njihovim lukama.
Južna Afrika i njeni partneri također ohrabruju pojedinačne države da gone navodne slučajeve ratnih zločina, što se može učiniti putem nacionalnih sudova pod univerzalnom jurisdikcijom.
- Južna Afrika čini dodatne stvari izvan Međunarodnog suda pravde kako bi pokušala spriječiti genocid i izvršila pritisak na Izrael ekonomskim sredstvima, diplomatskim sredstvima i univerzalnom jurisdikcijom - kaže Kemp.
Mike Becker sa Pravnog fakulteta Trinity Collegea u Dublinu sugerirao je da će, nakon podnošenja izraelskog kontramemoranduma, koji treba biti dostavljen 12. januara, MSP odlučiti da li je potreban drugi krug pisanih podnesaka.
Ovo je vjerovatno s obzirom na složenost spora i brzo promjenjivu situaciju u Gazi.
- Uopće me ne bi iznenadilo da u januaru vidim nalog kojim se kaže da Južna Afrika ima šest mjeseci da podnese odgovor, a zatim Izrael ima još šest mjeseci da podnese odgovor - rekao je za MEE Becker, koji je stručnjak za međunarodne sudove i bivši pravni saradnik MSP-a.
