Tenzije između Velike Britanije i Izraela ubrzano eskaliraju, dok se vlada Andyja Burnhama priprema objaviti niz oštrih mjera usmjerenih na okupiranu Zapadnu obalu, uključujući zabranu uvoza robe iz nelegalnih izraelskih naselja.

Kao odgovor na ove najave, Izrael je uputio prijetnje Britaniji.

- Ako Britanija bude djelovala protiv Izraela, Izrael će djelovati protiv Britanije - upozorio je ove sedmice ministar vanjskih poslova Gideon Saar.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je Veliku Britaniju "Islamskom Republikom Britanijom".

Njegov sin Yair Netanyahu ukazao je na to da Falklandska ostrva pripadaju Argentini, a ne Britaniji.

Yair nije ministar, ali su nakon njegovih komentara ove sedmice iz SAD-a stigle naznake da bi Washington mogao preispitati svoj stav o britanskom suverenitetu nad ovim arhipelagom.

U četvrtak je Donald Trump čak nagovijestio da neće podržati Veliku Britaniju u slučaju argentinskog napada na Falklandska ostrva, izjavivši za GB News: "Vaša zemlja nije bila tu da mi pomogne" kada su SAD i Izrael u februaru započeli napad na Iran.

Očekuje se da će argentinski predsjednik Javier Milei izdati saopćenje o ovom pitanju, mada još uvijek nije poznato šta će konkretno reći.

Bitka za arhipelag

Falklandski rat, sukob koji je srušio argentinsku huntu i spasio Margaret Thatcher

Milei je ranije ove sedmice izjavio da je nacionalni suverenitet Argentine "kršen" te da će njegova zemlja braniti svoje interese "zubima i noktima, bez obzira na to kome to smeta".

Iza izraelskog provokativnog ruganja Velikoj Britaniji zbog Falklandskih ostrva krije se priča o prikrivenom sukobu između ove dvije zemlje koje su, historijski gledano, uglavnom bile bliski saveznici.

Danas uveliko zaboravljena činjenica jeste da je Izrael naoružavao Argentinu protiv Britanije tokom Falklandskog rata 1980-ih, što je direktno uzrokovalo smrt desetina britanskih vojnika.

Argentina i Velika Britanija polažu pravo na suverenitet nad južnoatlantskim arhipelagom, ali velika većina od 3.600 stanovnika tog teritorija podržava britansku vlast.

Argentinske snage su 2. aprila 1982. godine izvršile invaziju na Falklandska ostrva, što je izazvalo rat koji je trajao 74 dana i u kojem je Britanija na kraju odnijela pobjedu.

Prije otprilike deset godina, deklasificirani dokumenti britanske vlade otkrili su da je Izrael tokom rata tajno prodavao oružje Argentini, uključujući i borbene avione Skyhawk.

Ovi avioni su korišteni za bombardiranje britanskih snaga, pri čemu je poginulo 48 vojnika i mornara, dok su potopljena četiri britanska ratna broda, piše Middle East Eye.

Tajni letovi s oružjem

U knjizi argentinskog novinara Hernana Dobryja iz 2011. godine, detaljno je opisano kako je Izrael koristio tajne teretne letove preko Perua za slanje oružja Argentini.

Izrael je Argentincima također prodao rakete vazduh-vazduh, protivtenkovske mine, minobacače, mitraljeze i rezervoare za gorivo za avione Skyhawk.

Pored toga, Izrael je argentinskoj diktaturi isporučio 20 remontiranih borbenih aviona Nesher. Procjenjuje se da je vrijednost izvoza oružja u Argentinu tokom rata iznosila milijardu dolara.

Iako je izraelska vlada više puta negirala naoružavanje Argentine, britansko Ministarstvo vanjskih poslova je na kraju domaćoj štampi otkrilo detalje izraelskih akcija.

Ti detalji su uključivali argentinske napore da "preko panamskog posrednika otvore akreditiv kod Credit Suissea u Zurichu u korist kompanije Israeli Aircraft Industries Ltd u Tel Avivu".

Jedan zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova tada je napisao: "Povlačenje s okupirane teritorije nije baš uvjerljiv argument za Izraelce, koji će brzo shvatiti implikacije takvog stava na vlastitu situaciju."

Patrick Moverly, tadašnji britanski ambasador u Tel Avivu, primijetio je: "Izraelci su oduvijek imali poseban način gledanja na ostatak svijeta." Naveo je da izraelska vlada ulaže "ogroman napor... da nam zamaže oči".

Drugi britanski zvaničnik je dodao da "imamo najgore od oba svijeta – Izraelci očigledno šalju avione Argentini, dok nas istovremeno zavaravaju ponovljenim poricanjima".

"Atraktivna prilika" za prodaju oružja

Ali zašto je Izrael naoružavao Argentinu protiv svog bliskog historijskog saveznika?

Kako je tada objasnio jedan izraelski diplomata, rat je Izraelu pružio "izuzetno atraktivnu priliku za razvoj tržišta oružja u Argentini i Latinskoj Americi, s velikom potencijalnom dugoročnom korišću".

Međutim, postojao je i drugi razlog – Velika Britanija i Izrael već su bili u sukobu zbog britanskog embarga na oružje.

Menachem Begin, tadašnji izraelski premijer, imao je posebno zategnut odnos s Velikom Britanijom.

Begin je prethodno komandovao organizacijom Irgun Zvai Leumi (Nacionalna vojna organizacija), koja je pod britanskim mandatom bombardirala Britanski oficirski klub u Haifi, usmrtivši i ranivši desetine ljudi.

Irgun je takođe odgovoran za bombaški napad na britansko administrativno sjedište u jeruzalemskom hotelu King David u julu 1946. godine, kada je poginula 91 osoba, uključujući 28 Britanaca.

"General Ancap"

Predsjednik Argentine Javier Milei, najvatreniji pobornik Izraela na svjetskoj sceni

Kada je Izrael napao Liban 1982. godine, britanska premijerka Margaret Thatcher rekla je američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu da je "izbalansirana politika" najbolje rješenje te da "bezrezervna podrška Izraelu može dovesti samo do rastuće polarizacije i očaja u arapskom svijetu".

Britanija je Izraelu uvela embargo na oružje koji je trajao sve do 1994. godine. Thatcher je masakre iz 1982. godine, koje su počinili kršćanski falangisti uz saučesništvo izraelske vojske u Libanu, osudila kao "čisti barbarizam".

Beginova vlada je stoga naoružavanje Argentine vidjela kao način da izvrši pritisak na Veliku Britaniju da ukine embargo Izraelu i prestane prodavati oružje izraelskim neprijateljima u arapskom svijetu.

Taj plan nije uspio. Pod vodstvom Thatcherove, Velika Britanija je potpisala Venecijansku deklaraciju, kojom je devet evropskih zemalja formaliziralo zabrinutost zbog izraelskih naselja na okupiranim palestinskim teritorijama.

Također, Thatcher je 1980. godine nadgledala osnivanje Konzervativnog vijeća za Bliski istok (CMEC).

"Izrael neće biti pasivna žrtva"

Danas, decenijama kasnije, Britanija i Izrael opet su u sukobu. Godine 2024. Britanija je uvela djelimični embargo na oružje svom savezniku, a sada se očekuje uvođenje ozbiljnih sankcija povezanih s izraelskim naseljima.

U utorak je britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband izjavio pred parlamentom da njegova vlada planira uvesti "sveobuhvatan" paket sankcija u narednim sedmicama.

Miliband je istakao da novi izraelski planovi u području E1 "prijete da palestinsku državu učine neodrživom".

Izraelski ministar vanjskih poslova Saar odgovorio je da "Izrael neće biti pasivna žrtva ove politike" i da će braniti "svoja prava, svoje interese i svoj narod".

Prema navodima izraelskih medija, Izrael sada razmatra načine za uzvratne mjere, dok SAD iza zatvorenih vrata vrše pritisak na Veliku Britaniju da odustane od sankcija.

Procureni memorandum Pentagona iz aprila sugerira da bi Washington mogao iskoristiti pitanje Falklandskih ostrva kao sredstvo pritiska u pregovorima s Velikom Britanijom.

Događaji u narednih nekoliko sedmica mogli bi trajno definirati ne samo odnose Velike Britanije i Izraela, već i buduću saradnju između Londona i Washingtona.