Predsjednica Federacije BiH, HDZ-ova Lidija Bradara u okviru pokušaja te stranke da kroz problematiziranje gradnje Južne plinske interkonekcije trguju usvajanjem novog Izbornog zakona BiH, podnijela je prošle godine zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republike Hrvatske Ustavnom sudu Federacije BiH.

Bradara je u zahtjevu osporavala usvajanje zakona po hitnoj proceduri ističući da se ne radi o "neodložnoj potrebi" jer nisu mogle nastati štetne posljedice neusvajanjem zakona te postupak u Domu naroda.

Zapravo, ono što je predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine pojaviše smetalo, a što ne piše u podnesku Ustavnom sudu FBiH jeste činjenica da je HDZ preglasan u federalnom Domu naroda kada je tu tačku trebalo razmatrati.

Šta joj je sporno

HDZ nastavlja rušiti Južnu plinsku interkonekciju, Bradara uputila zahtjev Ustavnom sudu FBiH

Ipak, zaokret. U februaru ove godine, Bradara upućuje Ustavnom sudu FBiH podnesak o povlačenju zahtjeva za ocjenu ustavnosti i predlaže da se postupak obustavi.

Vremenski slijed događaja

Krajem novembra 2025. godine, održan je sastanak u Ambasadi SAD-a povodom planirane brze izgradnje Južne interkonekcije na kojem su pored otpravnika poslova Johna Ginkela prisustvovali i premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović (HDZ), ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP), zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Sabina Ćudić (NS) te delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

Nije HDZ bio zadovoljan američkim porukama jer su vidjeli neće moći ništa istrgovati u svoju korist, pa je Bradara odmah u decembru podnijela zahtjev Ustavnom sudu FBiH.Svima je bilo jasno da zakon nije neustavan, već da HDZ-ova političarka samo izvršava nalog stranačkog šefa i koristi jedinu joj dostupnu metodu političkog pritiska.

Tako je Ustavni sud FBiH sredinom februara donio odluku kojom se utvrđuje da je Zakon o Južnoj interkonekciji donesen u skladu sa federalnim ustavom i odbacio zahtjev za povlačenjem ocjene ustavnosti postupka njegovog donošenja.

- Ustavni sud Federacije cijeni posebno neumjesnim prigovor koji se u prilog povlačenja zahtjeva iznosi jer, prema ocjeni Podnositeljice zahtjeva, "u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona" - .

- Ustavni sud Federacije smatra da u situaciji kada je jedan važeći zakon doveden u pitanje zbog sumnje u ispravnost postupka u kojem je on donesen, principi vladavine prava i pravne sigurnosti nalažu da se ta sumnja ili potvrdi ili opovrgne -. crtice su iz objavljene presude.

Epilog pred Ustavnim sudom Federacije BiH zapravo razotkriva način na koji HDZ koristi institucije kada politički pritisak ne daje željene rezultate.

Dakle, Bradara kao neko ko samo izvršava naloge, vjerovatno je instruisana da pokuša povući zahtjev kako bi Čović pokazao dobru volju prije putovanja u Sjedinjene Američke Države gdje će pokušati aktuelizirati HDZ-u bitna pitanja. U trenutku kada se pokazalo da osporavanje zakona nema realne pravne osnove, pokušalo se administrativnim manevrom povući zahtjev kako bi se izbjegla formalna potvrda da je zakon donesen u skladu sa ustavom.

Najava putovanja

Izborni zakon kroz Južnu interkonekciju: Čovićev pokušaj političke trgovine u Americi

No, upravo je odluka Ustavnog suda FBiH pokazala da se takva taktika ne može koristiti kao politički alat bez posljedica po pravni sistem. Sud je jasno naglasio da jednom pokrenut postupak ocjene ustavnosti zakona ne može biti predmet kalkulisanja, jer bi to dovelo u pitanje pravnu sigurnost i stabilnost zakonodavnog sistema.

Drugim riječima, institucije nisu prostor za političke eksperimente kojima se testira hoće li neka inicijativa poslužiti kao sredstvo pritiska u pregovorima oko potpuno drugih pitanja.

Ovako rijetko kritikovan od strane pravosudne institucije koja se bavi zaštitom ustavnih principa, jasno je da je Bradarin zahtjev za ocjenu ustavnosti bio dio šire političke strategije.

Ipak, reakcija Ustavnog suda FBiH jasno pokazuje da sudska vlast ne pristaje biti dio političkih taktika, pa u tom smislu slučaj Lidije Bradare i Južne interkonekcije ostaje ilustrativan primjer kako politički pokušaji instrumentalizacije pravnih mehanizama završavaju kada se sudska vlast drži ustavnih principa, a ne političkih interesa.