Dana 27. oktobra 2026. godine, Izrael će izaći na birališta na izborima koji bi mogli biti najvažniji u njegovoj historiji. Na ovim izborima, izraelski narod neće odlučiti samo o tome ko će voditi zemlju naredne četiri godine, već i o tome hoće li se nastaviti trenutna rasistička, ekspanzionistička, antidemokratska i genocidna politika. Također će se odlučivati o političkoj budućnosti kriminalca protiv kojeg se vode sudski procesi zbog korupcije i za kojim je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za hapšenje zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih u Gazi. Drugim riječima, ovi izbori će za Izrael biti sudbonosni.

Jedan od najznačajnijih faktora koji razlikuje ove izbore od prethodnih jeste činjenica da ih Izrael održava dok je upleten u ovako dugotrajan rat. Rat, koji je počeo 7. oktobra 2023. godine, nije se ograničio samo na uništenje Gaze i ubistvo 73.000 Palestinaca. Ratni front se proširio napadima prvo na Liban, a sada i na Iran. Posljedično, ovi izbori se smatraju referendumom kako o genocidu u Gazi, tako i o tekućem ratu s Libanom i Iranom.

Stoga bi, u cilju boljeg razumijevanja izbornog procesa u Izraelu i davanja predviđanja o postizbornom periodu, bilo korisno pomno analizirati događaje u izraelskoj politici i procijeniti kako bi ti događaji mogli utjecati na novu vladu i parlament (Knesset), kao i na to hoće li doći do promjene trenutnog stanja.

Izrael uoči izbora

Čini se da će primarne odrednice izbornih rezultata u Izraelu neizbježno biti tekući ratovi, njihovi efekti i koraci poduzeti za izlazak iz ratnog stanja. Na kraju krajeva, primarni zahtjev sekuritiziranog društva poput Izraela jeste uklanjanje prijetnji i osiguravanje okruženja u kojem ljudi mogu nastaviti normalan život. Rat je također donio visoke ekonomske troškove zbog poremećaja u obrazovanju, proizvodnji, trgovini i turizmu. Pitanje kako će se ovi problemi, koji su do sada gurani pod tepih, rješavati u budućnosti, jedno je od najhitnijih.

Nakon 7. oktobra, naselja oko Gaze i blizu libanske granice evakuirana su iz sigurnosnih razloga. Uprkos tome što su prošle tri godine, stanovnici tih područja se nisu mogli vratiti svojim domovima. Ne samo da su obećanja premijera Benjamina Netanyahua o obnovi normalnog života u tim područjima ostala neispunjena, već su se, širenjem rata na više frontova, zabrinutost javnosti za sigurnost i ekonomske poteškoće dodatno pojačale.

Politička enigma

Glavni oponent Netanyahua: Yair Lapid, sin Novosađanina u borbi za izraelsku vlast

Zbog napada su domovi ispražnjeni, škole i fabrike zatvorene, a industrijska i poljoprivredna proizvodnja zaustavljena. Posljedično, sve političke stranke i njihovi lideri koji se takmiče na izborima obećavaju da će prvo osigurati sigurnost, a potom oživjeti ekonomiju. Međutim, ne mogu u potpunosti objasniti na koji način to namjeravaju postići. Stoga će, kada izraelska javnost izađe na birališta, biti jasno hoće li glasati na osnovu tih obećanja ili na temelju svojih ideoloških stavova.

Šta kažu ankete?

Bez obzira na to da li je Izrael usred zvanične izborne kampanje, think-tank organizacije i mediji stalno provode ankete kako bi procijenili podršku javnosti vladinoj politici, potražnju za alternativama, raspoloženje prema opoziciji i potencijalne promjene u Knessetu. Prema anketama provedenim nakon početka izbornog procesa, čini se da Netanyahu, koji je formirao vladu nakon izbora 2022. godine osiguravši 64 mjesta uz pomoć krajnje desničarskih i ultraortodoksnih partnera, u ovoj fazi neće moći osigurati dovoljan broj mandata (61) za natpolovičnu većinu u Knessetu koji broji 120 mjesta.

Posmatrajući gubitke vladajućeg bloka, čini se da se najznačajniji pad dogodio unutar Likuda, kojem se predviđa pad s 32 mjesta na raspon od 25 do 28. Dok se relativni pad primjećuje i kod ultraortodoksnih stranaka poput Shasa i Ujedinjenog judaizma Tore (UTJ), čini se da će krajnje desna Religijska cionistička stranka, koju predvodi ministar finansija Bezalel Smotrich, imati poteškoća s prelaskom izbornog praga. Iako je krajnje desna stranka Židovska snaga, ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, također izgubila dio podrške, očigledno je da se glasovi krajnje desnice konsolidiraju upravo oko ove stranke.

Prema anketama, ni opozicione ličnosti nisu uspjele ponuditi javnosti jasnu nadu, jer je postalo jasno da blok koji se na izborima 2022. definirao kao "anti Netanyahu front" neće moći osigurati većinu potrebnu za formiranje vlade s trenutnim akterima na izborima 27. oktobra. Međutim, izraelska opozicija je počela vjerovati da Netanyahu može biti poražen ako se ujedini oko osobe sposobne privući glasove iz Netanyahuove vlastite biračke baze.

U anketama na ovu temu, Naftali Bennett, bivši premijer 18-mjesečne vlade jedinstva koji se povukao prije izbora 2022. godine, isplivao je kao vodeći kandidat. Nakon toga, Bennett je najavio povratak u politiku i osnivanje stranke "Bennett 2026", te objavio da će udružiti snage sa svojim bivšim partnerom, liderom centrističke stranke Yesh Atid, Yairom Lapidom. Oni će na izbore izaći u okviru nove koalicije pod nazivom "Beyachad" (Zajedno).

Prema anketama provedenim nakon ove objave, očekuje se da će stranka "Zajedno" osvojiti gotovo isti broj mandata kao i Likud, oko 25 do 26. Dvojac Bennett-Lapid ponovno pokušava formirati anti Netanyahuov blok, baš kao što su to učinili 2021. godine. Procjenjuje se da bi uz podršku političkih ličnosti poput bivšeg načelnika generalštaba Gadija Eisenkota, koji se pridružuje koaliciji "Zajedno", kao i uz podršku centrističkih i ljevičarskih stranaka, mogli osigurati 60 mjesta u Knessetu, dok bi se uz vanjsku podršku arapskih stranaka mogla formirati vlada.

Sposobnost rješavanja problema

Iako se Bennettova i Lapidova stranka "Zajedno" predstavlja kao jedini faktor sposoban da pronađe rješenja za probleme s kojima se Izrael suočava, a posebno za popravljanje narušenog globalnog imidža nakon 7. oktobra, ostaje upitno koliko će u tome biti uspješni. Razlog su duboke razlike u njihovim stavovima, ali i Bennettova politička pozadina koja se suštinski ne razlikuje mnogo od Netanyahuove. Iako se dvojac Bennett-Lapid dobro pokazao tokom kratkog mandata u "vladi promjena", ne treba zaboraviti da njih dvojica predstavljaju suprotstavljene političke polove.

Dok se Lapid ponosi time što je liberal i centrista, Bennett je političar s konzervativnom desničarskom pozadinom koji je karijeru gradio u Likudu i služio kao ministar u Netanyahuovoj vladi. Dok Lapid podržava rješenje s dvije države, Bennett se zalaže za aneksiju Zapadne obale i tvrdi da palestinska država nikada ne smije postojati. Slično tome, dok se Bennett protivi bilo kakvom partnerstvu ili prešutnoj podršci arapskih stranaka, Lapid je po tom pitanju fleksibilniji. Možda je jedina zajednička tačka između njih dvojice upravo protivljenje Netanyahuu.

Promjena režima

Tajni plan za novog lidera Irana: New York Times objavio detalje operacije Trump-Netanyahu

U takvim okolnostima, čak i ako stranka "Zajedno" pobijedi na izborima i formira vladu, vjerovatno će se suočiti s brojnim izazovima, a upitno je hoće li ih moći uspješno prevladati. Nadalje, s obzirom na to da Bennett zastupa ideologiju blisku Netanyahuovoj, teško je predvidjeti kakav će stav zauzeti prema napadima na Gazu i Liban, kao i prema ratu s Iranom. Sve ove neizvjesnosti sugeriraju da je formula Bennett-Lapid samo privremena mjera i da vjerovatno neće dovesti do radikalne promjene u izraelskoj politici.

Izbori u Izraelu neće odrediti samo vladajuću stranku i premijera, već će biti odluka o tome hoće li se nastaviti putem kojim je Netanyahu vodio Izrael - putem "odmetničke države" koju je međunarodna zajednica izolirala zbog politike zasnovane isključivo na sili. Drugim riječima, pitanje nije hoće li Izrael u naredne četiri godine voditi Netanyahu ili Bennett, već hoće li izraelski narod pokazati volju da se izvuče iz trenutne situacije.

Ovisno o rezultatima izbora, Izrael će ili nastaviti Netanyahuovim rasističkim i genocidnim putem, postajući sve izoliraniji i na kraju nestajući u historiji, ili će odabrati razumniji put i pokušati se ponovno integrirati u međunarodnu zajednicu. Iako Bennett možda nije idealan izbor u tom pogledu, on je barem neophodan akter za okončanje Netanyahuove ere. Tek nakon što Netanyahu bude trajno uklonjen iz izraelske politike, bit će moguće krenuti naprijed s prikladnijim kandidatima. Odluka o ovom pitanju je na izraelskom narodu, koji će na kraju morati snositi i posljedice svog izbora, piše Daily Sabah.