Aktuelna izborna kampanja na Kosovu nije obilježena samo uobičajenim nadmetanjem suparničkih političkih stranaka, nego i raspadom jednog od najvažnijih političkih saveza u zemlji posljednjih godina, onog između premijera Albina Kurtija, koji predvodi vladu proteklih šest godina, i bivše predsjednice Vjose Osmani.
Osmani je ranije bila politička saveznica Kurtija i imala je njegovu podršku kada je 2021. izabrana za predsjednicu u kosavskom parlamentu. U to vrijeme, njih dvoje smatrani su pokretačem promjena i borbe protiv korupcije na Kosovu. Danas su politički suparnici.
Kada je mandat Osmani istekao početkom ove godine, Kurti je nije podržao za drugi mandat. Kurti je izjavio da "predsjednik treba biti ujedinjujuća i reprezentativna figura", te da, prema njegovom mišljenju, Osmani ima političke ambicije uključiti se u stranački rad i tražiti direktnu podršku birača.
Umjesto toga, premijer je predložio kandidate iz vlastite stranke Vetëvendosje (Samoopredjeljenje ili Pokret Samoopredjeljenje), no zastupnici opozicije nisu dali podršku tim kandidatima.
Prijevremeni parlamentarni izbori, treći u manje od 16 mjeseci, raspisani su nakon što kosovski parlament u travnju po drugi put nije uspio izabrati novog predsjednika. Osmani sada sudjeluje na parlamentarnim izborima kao kandidatkinja svoje bivše stranke, Demokratskog saveza Kosova (LDK).
Govoreći na jednom predizbornom skupu, poručila je pristašama:
- Vi glasate kako biste odlučili hoće li Kosovo biti država svojih građana ili država samo jednog čovjeka.
Kurti i Osmani su političari različitih ideoloških orijentacija, koji su bili ujedinjeni zbog političke sinergije određenog trenutka, jer su građanima predstavljali nadu u promjene, posebno u borbi protiv korupcije, izjavio je za DW politički analitičar i profesor novinarstva Arben Fetoshi.
Fetoshi je dodao da se njih dvoje razlikuju u vanjskoj politici i pristupu koordinaciji s međunarodnim partnerima, ali da tijekom četverogodišnjeg mandata Kurtijeve vlade nisu imali veće sukobe.
- Stoga njihovo rivalstvo u aktuelnoj utrci uglavnom proizlazi iz izostanka podrške za drugi mandat Osmani ali ne isključuje ni osobnu dimenziju i ideološke razlike među njima - rekao je.
Analitičari navode da za zemlju koja još pokušava konsolidirati demokratske institucije, približiti se EU i unaprijediti dijalog sa susjednom Srbijom, kontinuirani izborni ciklus na Kosovu ukazuje na još jedan ozbiljan problem — nesposobnost političke klase da postigne institucionalni kompromis.
Kurtijeva stranka Vetëvendosje pobijedila je na nekoliko izbora od 2021., a na posljednjima 28. decembra dobila je 51 posto glasova, dakle skoro 30 postotnih bodova više od najbližeg suparnika, Demokratske stranke Kosova (PDK). To Kurtiju daje značajnu prednost nad političkim rivalima.
Politolog Artan Muhaxhiri kaže da je velika izborna razlika između Vetëvendosjea i opozicionih stranaka stvorila novu političku neravnotežu u kojoj nijedna strana ne može nametnuti rješenja. Upozorava da bi, ako rezultati ovih izbora ne donesu značajnije promjene, trenutni zastoj mogao potrajati.
Posljedice aktuelne situacije ne ograničavaju se samo na unutrašnju politiku. Odnosi između Kurtijeve vlade i zapadnih partnera posljednjih su godina bili napeti, posrbno zbog napetosti na sjeveru Kosova, gdje više od 90 posto stanovništva čine kosovski Srbi, kao i zbog unilateralnih poteza njegove vlade uprkos kritikama iz SAD-a i EU-a.
Ti potezi uključuju ukidanje paralelnih srpskih struktura u sredinama sa srpskom većinom, poput pošta, ureda koji izdaju srpske dokumente građanima Kosova srpske nacionalnosti te općinskih ureda. Zbog toga se Kosovo suočilo s mjerama Evropske unije i osjetnim zahlađenjem odnosa s pojedinim saveznicima.
Kosovo je jedina balkanska država koja još nema status kandidata za članstvo u EU. Dužnosnici EU-a više su puta istaknuli da evropska integracija Kosova ovisi o uspjehu dijaloga sa Srbijom, kako bi se unaprijedili bilateralni odnosi i poboljšao život građana u obje zemlje.
Artan Muhaxhiri to potvrđuje i dodaje:
- Naivno ignoriranje tog stajališta samo produbljuje aktuelnu stagnaciju, odbacujući stotine miliona finansijske pomoći iz EU-a i brojne mogućnosti za politički i ekonomski oporavak.
Ipak, Arben Fetoshi smatra da se zastoj u dijalogu, u kojem posreduje EU, ne može razumjeti bez uzimanja u obzir i pristupa Srbije u tom procesu.
- Zastoji u briselskom dijalogu imaju i drugu dimenziju zbog agresivnog pristupa Srbije i njezinih ekspanzionističkih ciljeva. Hibridno uplitanje Srbije na Kosovu, posebno tokom izbora, ima za cilj kontrolirati političku zastupljenost srpske zajednice kako bi se ona nastavila koristiti kao instrument protiv Kosova - rekao je, dodavši da neutralnost EU-a u procesu normalizacije odnosa dviju susjednih zemalja nije bila uspješna.
Još jedno obilježje izborne kampanje uoči 7. juna je zaoštravanje političkog jezika, ne samo na predizbornim skupovima, nego i na društvenim mrežama.
Alban Zeneli, profesor novinarstva na Univerzitet u Prištini, rekao je za DW da se takav verbalni zaokret koristi kao izborni alat.
- Političari koriste ovaj jezik, koji je izrazito polarizirajući i uključuje uvrede, etiketiranje i pojednostavljivanja, kao izbornu taktiku zavadi pa vladaj. Tako polariziraju i dijele društvo kako bi stekli veću podršku - rekao je.
Zeneli je također istaknuo da je nakon gotovo dvije godine kontinuiranih nacionalnih i lokalnih izbornih kampanja retorika dodatno eskalirala, što je rezultiralo "fizičkim sukobima, prijetnjama i online nasiljem nad političkim rivalima."
Analitičari koji su govorili za DW slažu se da, uprkos obećanjima stranaka o ekonomskom razvoju, povećanju plaća ili strateškim ulaganjima, ključno pitanje ostaje jesu li kosovski političari spremni izgraditi kulturu kompromisa koja trenutno nedostaje.
Još važnije pitanje jest hoće li nedjeljni izbori napokon donijeti političku elitu sposobnu upravljati, sarađivati i vratiti zemlju na put reformi, dijaloga i evropske integracije.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh