Ustavni sud mora zaustaviti neustavno djelovanje Narodne skupštine entiteta Rs, upozorava pravni ekspert Enver Išerić. 

Pojašnjava da je predsjednik Vlade entiteta Rs Savo Minić podnio ostavku na tu poziciju sa namjerom da pokušaju izbjeći očigledno i direktno pokoravanje pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, odnosno odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ustavnosti imenovanja vlade tog entiteta.

- Međutim, ako anliziramo Ustav entiteta Republike Srpske vidjet ćemo da Ustav ne poznaje niti termin niti funkciju vršioca dužnosti predsjednika Rs-a. Predsjednika Rs-a u slučaju njegove spriječenosti da obavlja tu poziciju, može zamjenjivati samo jedan od potpredsjednika tog entiteta. Sve ostalo je u suprotnosti i sa Ustavom tog entiteta i sa Izbornim zakonu Bosne i Hercegovine ali i sa Ustavom Bosne i Hercegovine - navodi Išerić za Stav.  

Polovinom augusta prošle godine Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine oduzela je mandat predsjednika Rs-a Miloradu Dodiku zbog presuda Suda Bosne i Hercegovine kojom mu je šest godina zabranjeno obavljanje javnih, političkih funkcija. Potom je, kako to entitetski Ustav propisuje, u septembru Davor Pranjić (HDZBiH) privremeno preuzeo ovlasti predsjednika Rs-a, a mjesec kasnije NSRS je imenovao Anu Trišić-Babić za vršioca dužnosti predsjednika Rs-a koju obavlja i danas, iako to entitetski Ustav ne dozvoljava. 

Išerić: Favoriziranje jednog konstitutivnog naroda u Rs-u

Zbog toga je, ističe Išerić, i nova vlada nelegalna. Savu Minića koji je podnio ostavku, Trišić-Babić je ponovo imenovala za mandatara koji je predložio novu vladu. Nakon toga su u NSRS-u položili svečanu zakletvu. Sve to obavljeno je ekspresno za samo dva dana.  

- Za očekivati je da će i nakon ovog neustavnog postupka ovlašteni podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti uputiti zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovini, kako bi se konačno spriječilo svako buduće neustavno imenovanje vlade, ali i obavljanje funkcije predsjednika entiteta od neustavnog vršioca dužnosti. Sve to vladajuća strukture u entitetu radi kako bi favorizirali jedan od ravnopravnih kostutivnih naroda odnosno, kako bi spriječili da tu funkciju obavlja jedan od potpredsjednika entiteta izabran iz reda Bošnjaka ili Hrvata. Takvo ponašanje u entitetu Rs koje se odvija pod dirigentskom palicom Milorada Dodika se mora zaustaviti - zaključuje Išerić. 

Na prijevremenim izborima za predsjednika Rs-a, održani 23. novembra prošle godine, prema utvrđenim rezultatima CIK-a od 15. decembra pobijedio je SNSD-ov kandidat Siniša Karan sa osvojenih 222.182 glasa, dok je SDS-ov Branko Blanuša osvojio 212.605. 

Zbog niza nepravilnosti utvrđenih tokom izbora 23. novembra, CIK je 31. decembra donio odluku o ponavljanju izbora na 136 birališta u 17 izbornih jedinica.

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) nije želio potpisao odluku o osiguranju 600.000 KM neophodnih za provedbu ponovnih prijevremenih izbora. S obzirom da je rok istekao 15. januara, njegov zamjenik Muhamed Hasanović dan poslije potpisao je instrukciju čime je omogućeno da birači izađu na glasačka mjesta 8. februara.