Od samog početka, kada je Sud Bosne i Hercegovine izrekao pravosnažnu presudu Miloradu Dodiku, upozoravao sam da on ne samo što mu je zabranjeno obavljanje dužnosti predsjednika Republike Srpske, ne može biti ni predsjednik SNSD-a.
Sada, nakon što je Sud BiH naknadno pojasnio i obrazložio presudu, dolazimo u situaciju gdje se pitamo da li članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine koji su glasali za prijavu SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a s Dodikovim potpisom, ali i članovi vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH koji su odbacili žalbu Nebojše Vukanovića koju je uložio na odluku CIK-a trebaju odgovarati za krivično djelo neprovođenja odluke Suda BiH.
Ovo je za Stav kazao pravni ekspert Enver Išerić, koji podsjeća da je Dodik oglašen krivim za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a Krivičnog zakona BiH. Napominje da su se već tada u javnosti pojavile dileme oko toga da li Dodik može nastaviti obavljati funkciju predsjednika političke stranke SNSD.
-Posebnu dilemu je izazvala Odluka visokog predstavnika kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka za SNSD i Ujedinjenu Srpsku. Dilema se pojavila zbog toga što je članom 203a, stav 4 Krivičnog zakona BiH, propisano da osuda za ovo krivično djelo za pravnu posljedicu ima; prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; oduzimanje odlikovanja; zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava – navodi Išerić.
Ako bi koristili ciljno i jezičko tumačenje odluke visokog predstavnika, nastavlja dalje on, onda bi došli do zaključka da Milorad Dodik ne može vršiti ni funkciju predsjednika SNSD-a.
- Sada me pitate zašto? Zato što cilj visokog predstavnika nije bio da ukine, odnosno zabrani finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, već je cilj bio da obustavi isplate. A ukidanje, odnosno prestanak finansiranja su dvije različite stvari. Dozvolite mi da citiram Odluku. Član 1. stav 1. je propisano: "Sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu FBiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim skupštinama/vijećima i Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine odmah se obustavljaju."
Stavom 2. istoga člana je propisano da će sredstva čija je isplata obustavljena biti prenesena na poseban račun koji će biti otvoren u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine – pojašnjava Išerić.
Odlukom visokog predstavnika, podsjeća on, također je propisano da će obustava isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka predviđena u stavcima (1) i (2) ovog člana biti ukinuta na osnovu ili nakon pozitivne ocjene od strane visokog predstavnika o poštivanju Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, odnosno procjeni bilo kojih drugih relevantnih okolnosti koje visoki predstavnik ocijeni opravdanim.
- Idemo dalje. U stavu 5 člana 1. Odluke visokog predstavnika propisano je: "Nakon ukidanja obustave kako je predviđena u stavu (3) ovog člana, visoki predstavnik će donijeti odluku o namjeni sredstava akumuliranih na posebnom računu." To znači da visoki predstavnik može, a ne mora sva akumulirana sredstva ili dio tih sredstava namijeniti za ove stranke čije finansiranje je obustavljeno.
I pored ove odluke visokog predstavnika o obustavi finansiranja ovih stranaka iz budžeta, ne možemo izvesti zaključak da se ove stranke ne finasiraju iz budžeta, pa samim tim ne možemo izvesti ni zaključak da se na Milorada Dodika ne odnosi pravna posljedica osude zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava – navodi naš sagovornik.
Ove stranke se, naglašava dalje, finansiraju iz budžeta, samo je njihovo finansiranje obustavljeno.
- A obustaviti znači prekinuti nešto. Možemo prekinuti isporuku nečega ili možemo zaustaviti saobraćaj na određenoj dionici, dok , na primjer ne sanira oštećenje na toj dionici. To i za ovaj slučaj proizilazi iz odluke visokog predstavnika koji je propisao da će ukinuti obustavu isplate budžetskih sredstava, kada se "sanira stanje" u ovim političkim strankama, odnosno kada visoki predstavnik ocjeni da ove stranke poštuju Dejtonski mirovni sporazum, odnosno na osnovu drugih relevantnih okolnosti koje visoki predstavnik ocjeni opravdanim – praktično pojašnjava Išerić i nastavlja:
- Međutim, ako nakon ovoga još uvijek imamo dilemu, a ja tu dilemu nemam, onda zaključak da Milorad Dodik ne može nastaviti obavljati funkciju predsjednika SNSD-a izvodimo iz sljedećeg: članom 203a stav 5. tačka a) propisano je : "U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude: prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; znači prestanak službene dužnosti nije vezano za finansiranje iz javnih sredstava, kao što je to učinjeno u tački c) zakona, a kojom je kao pravna posljedica osude propisana zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava".
Znači, prestanak službene dužnosti nastupa danom pravosnažnosti presude, bez obzira na to da li se taj organ finansira ili ne finasira iz budžeta. Zabrana vršenja službene dužnosti koja je uvjetovana finansiranjem tih organa iz budžeta, odnosi se na buduće vrijeme. Da je to tako vidljivo je iz ove dvije pravne posljedice osude, koje su i u samom zakonu odvojeno navedene – kategoričan je Išerić.
Šta znači prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja? Šta je to službena dužnost i šta je službena osoba, odnosno službeno lice, pitali smo ga.
-Članom 1. stav (3) Krivičnog zakona BiH propisano je: "Službeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje obavljaju određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlašteno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih ovlašćenja, a koja u okviru tih ovlaštenja vrši određenu dužnost; te drugo lice koje uz naknadu ili bez naknade vrši određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona."
Znači, službenu dužnost obavlja službeno lice, a službeno lice je i ovlašteno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.
A stavom 15 člana 1. Krivičnog zakona, kojim se definiraju osnovni pojmovi, propisano je: "Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općina, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja privrednih društava, ustanova, institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i lica, kao i druge finansijske institucije, fond, političke organizacije i udruženja građana i drugi oblici udruživanja koji mogu da stiču sredstva i da ih koriste na isti način kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica."
Iz svega možemo zaključiti: službena dužnost je dužnost koju obavlja službeno lice u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti BiH i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje obavljaju određene upravne, kao i u drugim pravnim licima. Pravno lice je, osim organa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti BiH i drugih državnih i upravnih ustanova ili službi, i politička organizacija /stranka. Kratko i jasno, da zaključim - Miloradu Dodiku, zbog pravnih posljedica presude, prestaje službena dužnost predsjednika političke organizacije SNSD-a. Tu je kraj priče. I vraćam se ponovo na odgovornost članova CIK-a koji su kao valjanu prihvatili prijavu SNSD-a sa Dodikovim potpisom – zaključuje Išerić.
CIK prihvatio Dodikov potpis, jedini protiv bio Arnautović
Na sjednici održanoj 1. novembra članovi CIK-a su ovjerili prijavu SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a sa potpisom Milorada Dodika.
Protiv ovjere SNSD-a je bio član CIK-a Suad Arnautović koji je kazao da smatra da je prijavu SNSD-a za izbore "potpisalo neovlašteno lice".
- Pravosnažnom presudom Suda BiH Milorad Dodik je oglašen krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Posljedica osude je prestanak službene dužnosti (predsjednika RS-a), oduzimanje odlikovanja, zabrana vršenja službene dužnosti u organu koje se djelimično ili u cijelosti finansira iz javnih sredstava - kazao je Arnautović, te dodao da su odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta obustavljene sve isplate iz budžeta za SNSD i Ujedinjenu srpsku.
Vukanovićeva žalba odbijena
Apelacioni odjel Suda BiH odbio je žalbu lidera stranke Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koju je uputio jer je CIK ovjerio kandidaturu SNSD-a koju je potpisao Dodik.
Vukanović je smatrao da Dodik ne može potpisati kandidaturu jer je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja u predmetu koji se vodio protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Najavio je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH.
