Pregovori koji su vođeni jučer između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u mnogočemu dramatični, otkrili su novu dimenziju djelovanja vlasti susjedne države kada je riječ o projektu energetske diverzifikacije u našoj zemlji. Prema saznanjima Istrage, Vlada Republike Hrvatske insistirala je da u Sporazum o Južnoj interkonekciji bude ugrađena odredba da se ovaj međudržavni ugovor može raskinuti jednostrano, diplomatskim putem, a što je samo jedna od niza intervencija vlasti susjedne države u konačnom tekstu sporazuma.

Izmijenjen je sam naziv Sporazuma koji je ranije govorio i o dijelu trase plinovoda u pravcu Zagvozd (HR)- Posušje (BiH) - Novi Travnik/Travnik sa odvojkom za Mostar pa sada glasi: "Sporazum između Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda 'Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske'".

Dodane su i odredbe koje govore o geostrateškom značaju LNG terminala na Krku, kapacitetu Hrvatske za uvoz i transport ukapljenog plina, te se naglašava da Hrvatska kao članica Evropske unije preko sistema na Krku predstavlja jednu od ključnih ulaznih tačaka "za nabavku prirodnog plina i jačanje siguirnosti opskrbe u ovom dijelu Europe".

Kako piše Istraga, umjesto dijela koji se odnosi na izjavu o interkonekcijskoj tački magistralnog plinovoda navedeno je: "Interkonekcijska tačka plinovoda hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog transportnog sistema definirana je WGS84 koordinatama (elipsoidne koordinate u odnosu na WGS84 elipsoid).

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy na insistiranje Vlade Hrvatske izbačena je iz konačnog Sporazuma o Južnoj interkonekciji.

Najvažniji dio predstavlja tačka koja govori o minimalnim količinama prirodnog plina gdje se BiH obavezuje da će prije početka izvođenja radova sa hrvatskom stranom sklopiti poseban Sporazum kojim će urediti minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama.

- Hrvatska strana započet će s izvođenjem radova na projektu tek nakon uspješno provedenog obvezujućeg postupka ispitivanja tržišta (binding Open Season), na temelju kojega su sklopljeni ugovori o transportu plina s korisnicima na interkonekciji, ili nakon sklapanja posebnog Sporazuma u oba slučaja u opsegu koji osigurava ekonomsku opravdanost projekta.

Cijevi će biti prazne

Terminal na Krku nema slobodnog plina narednih 13 godina dok BiH radi Južnu interkonekciju

Podsjetimo da Terminal na Krku nema slobodnog plina jer je on zakupljen za narednih 13 godina te da će samo male količine plina biti dostupne od preprodavača.

Kapacitet terminala na Krku proširen je, a hrvatska kompanija Plinacro završava projekat proširenja transportnog sistema kako bi mogla u sistem primiti novi kapacitet terminala. Bosna i Hercegovina nije se ranije javila na javni poziv niti je zakupila dio kapaciteta terminala na Krku, a kako je vidljivo iz dokumenta Istrage, hrvatska strana nema namjeru graditi Južnu interkonekciju ukoliko za nju na pronađe ekonomsku opravdanost, pa postoji mogućnost da je projekat Južne interkonkekcije propao i prije no što se krenulo sa njegovom realizacijom.