Bilo je to sredinom 1930-ih kada je Hitler pokazao svoj "kategorički imperijalizam" i svoju žeđ za širenjem diljem Evrope, tako da je nastojao stari kontinent učiniti svojim. Mimo vojske, postojale su mnoge formule pomoću kojih je Führer dobivao ono što je želio, poput oduševljavanja i uvjeravanja drugih sila sporazumima koji bi se pokazali uzaludni. Tako je prije invazije na Poljsku jedna od njegovih žrtava bila Čehoslovačka, u situaciji koja podsjeća na današnju Ukrajinu.

Granica Sudeta, s njemačkom većinom, preći će pod njemačku kontrolu uz podršku Francuske ili Velike Britanije, koje su prekasno shvatile da su bile upletene u izazivanje budućeg Drugog svjetskog rata. Danas su protagonisti Donald Trump, Vladimir Putin i proruski dio ukrajinske zemlje, dokaz da je stoljeće kasnije geopolitička šahovska ploča više nego slična.

Krajem septembra 1938. Francuska, Velika Britanija i Italija poklekle su pod pritiskom nacističke Njemačke i dogovorile se da granična područja Čehoslovačke, poznata kao Sudeti, postanu dijelom Trećeg Reicha. Nazvan je "Münchenski pakt", potpisan bez prisustva čehoslovačkih predstavnika, koji su smatrali da je to rješenje za zadovoljenje Hitlerovih teritorijalnih ambicija, osiguravajući mir za sve podijeljeniju i slabiju Evropu. S druge strane, Pariz, Rim i London (pa čak i Sovjetski Savez) vjerovali su Führeru na riječ i mislili da time završavaju krizu koja je trajala nekoliko mjeseci.

Nakon što je dogovorena njemačka okupacija, oko 30.000 kvadratnih kilometara Čehoslovačke trebalo je doći pod njemačku kontrolu; češko stanovništvo je, prkoseći tom sporazumu, protjerano u druge gradove unutar novih granica zemlje, kao i njemački antifašisti, Jevreji i ljudi drugih nacionalnosti koji su živjeli na ovom teritoriju, a najpronjemački orijentirana stranka u regiji, Sudetska njemačka stranka, spojena je s nacistima. Bio je to dogovor koji je takođe lišio Čehoslovake trećine njihovih industrijskih preduzeća, uključujući oružje, kao i njihov opsežni sistem pograničnih tvrđava.

Edvard Beneš, tadašnji čehoslovački predsjednik, tvrdio je da ćemo "ako ne prihvatimo, izazvati veliki rat u Evropi". Očito, Čehoslovačkoj nije bilo drago što je dio njezine zemlje okupiran, a njeno mišljenje ignorisano, ali nije imala drugog izbora. Ipak, nastavila se opirati takvom paktu zbog svih uključenih zemalja i kao glavna žrtva, jedina nije vjerovala Njemačkoj koju je Hitler gradio. S druge strane, bilo je i nekoliko kvadratnih kilometara koji su bili podijeljeni na jugu za Mađarsku i dijelom Šleske za Poljsku.

I bio je donekle u pravu, jer je mjesecima kasnije nacistička Njemačka okupirala Čehoslovačku, u onome što je poznato kao "Münchenska izdaja". Možda je lijek bio gori od bolesti, jer je ubrzo nakon toga Hitler napao Poljsku i počeo je Drugi svjetski rat. Francuska, Italija i Velika Britanija, na njihovo zaprepaštenje, sarađivale su u presedanima najgoreg sukoba u historiji Evrope, a čak je i Staljin, koji je s Nijemcima imao pakt o nenapadanju, bio izdan. Uslijedile su godine terora, straha i istrebljenja zbog teritorijalnih ambicija nacista.

Prošlo je više od osamdeset i pet godina od Sudetske krize u Čehoslovačkoj i početka Drugog svjetskog rata, ali rat u Ukrajini, izazvan ruskom invazijom 2022. godine i koji će uskoro navršiti tri godine, ne prestaje imati važnih sličnosti s međuratnim razdobljem. Prije nekoliko dana Trump i Putin razgovarali su s namjerom okončanja sukoba na ukrajinskoj teritoriji, u pregovorima koji, zasad, izgleda ne uzimaju u obzir zahtjeve Kijeva. A još manje zemlje Evropske unije koje bi se nakon godina ekonomske i vojne pomoći mogle doživjeti "izdane" od Sjedinjenih Država s kojima su do sada sarađivale.

Jedan od mogućih scenarija je i podjela Ukrajine, u kojoj bi jugoistočna ukrajinska granica prešla u ruske ruke, dok bi "rijetke zemlje", dio s najviše minerala i sirovina, kontrolisale Sjedinjene Države, kao naplata duga za tri godine u kojima je Washington finansirao Kijev raketama dugog dometa, naprednim sistemima protivzračne odbrane i stalnom opskrbom granatama. Kad bi stvar došla do te krajnosti da se okonča ukrajinski sukob, sličnost sa Sudetskom krizom bila bi više nego nevjerovatna.

Nakon pobjede savezničkih zemalja u Drugom svjetskom ratu, Sudeti su vraćeni Čehoslovačkoj, ali te godine uspona i padova u kojima su prvo Čehoslovaci, a kasnije i etnički Nijemci protjerani s teritorije, značile su najgore desetljeće u historiji regije. Možda je pakt koji predlažu Trump i Putin u Evropi čista slučajnost, ali Ukrajina i ostatak kontinenta znaju, ili bi trebali znati, da su oni koji ne poznaju svoju historiju osuđeni da je ponove.