Zakonski previđen rok od 30 dana kada bi Vlada Federacije BiH i američka kompanija AAFS trebale potpisati ugovor u vezi sa realizacijom projekta Južna plinska interkonekcija. No, kako se već znalo od početka ove priče, niz je pitanja koja stoje na putu realizacije projekta na način koji šiti i državne i interese investitora.

U smislu ugovora sa američkim investirorom i realizacije projekta na terenu, najveća tačka sporenja koja je dovela i do prijepora sa Uredom visokog predstavnika, jeste pitanje državne imovine koja se predominantno nalazi na trasi planiranog plinovoda.

Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je nametnut 2005. godine štiti imovinu BiH bez obzira na nastojanja nižih nivoa vlasti da je prisvoje time ostvarujući direktnu imovinsku korist. U tom smislu Ustavni sud BiH donio je niz odluka kojom se tretira materija državne imovine te donosio privremene mjere s ciljem njene zaštite sve dok se to pitanje ne riješi konačnim usvajanjem zakona na nivou Parlamentarne skupštine BiH koja će ili potvrditi tekst zakona visokog predstavnika ili usvojiti pravno sličan tekst, u ovisnosti od političkih prilika.

Iza zavjese

Kabiri preuzima kontrolu: Čiji utjecaj iz mraka ulazi u plinski sistem BiH?

Ugovor sa američkom kompanijom trebao bi biti potpisan 9. juna, iako osim državne imovine ostaje neriješeno i pitanje tačke državne granice BiH i Hrvatske, o čemu ni državna Komisija za granicu još uvijek nije raspravljala niti postoji dogovor između dvije zemlje, prvenstveno zbog nepostojanja volje iz Hrvatske da se barem o toj jednoj tački međudržavne granice razgovara kako bi se omogućila realizacija plinske interkonekcije.

Priča je to mnogo šira i važnija od niza administrativnih pitanja jer se ispod svakog od njih krije suštinska politička strategija o kojoj svi čini se znaju po nešto osim aktuelne vlasti na nivou entiteta Federacije BiH te posljedično na nivou Vijeća ministara (Trojka).

Pravi problem sa realizacijom projekta jeste činjenica da su kantoni unutar Federacije BiH ranije putem svojih javnih preduzeća za koje je sada predviđeno da se bez naknade odriču vlasištva koja su ranije oduzimali od države, prepuste investitoru.

Kontroverzni postupci

Prešutna saglasnost za Pandorinu kutiju imovine: Šume na putu Južne interkonekcije

Federalni zastupnici svjesni problematike s kojom će se projekat Južne interkonekcije nužno sresti, još su prilikom usvajanja zakonodavnog rješenja koje se bavi tom tematikom čekali evntualne amandmane Vlade FBiH kojom bi se posebno tretiralo pitanje državne imovine. No, to se nije dogodilo zbog navodnog izostanka podrške stranaka sa hrvatskim predznakom.

Sada, potpisivanjem ugovora sa AAFS-om Vlada Federacije BiH nastavlja zakonom predviđenu proceduru, pokušavajući ugovornim odredbama riješiti tematiku državne imovine?Sadržaj teksta ugovora svakako će biti zanimljivo štivo, upravo zbog unaprijed postojećih pravnih prepreka.

Hoće li ugovor biti potpisan 9. juna ili će njegovo potpisivanje ipak biti prolongirano te kakve će eventulne posljedice nastupiti po BiH, ostaje da se vidi.

Deveti juni i potpisivanje ugovora dolaze odmah nakon planirane sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje bi trebalo raspravljati o novom visokom predstavniku u BiH nakon ostavke Christiana Schmidta, za kojeg određene političke stuje u BiH tvrde da bi na odlasku mogao nametnuti zakon kojim se olakšava prohodnost projekta Južne interkonekcije. Drugi pak tvrde da bi njegov nasljednik mogao poseći za korištenjem bonskih ovlasti kao metodom rješavanja pitanja državne imovine.