Računi za plin i struju u Evropi mogli bi se povećati ove zime ako veleprodajne cijene ostanu visoke dovoljno dugo da se prenesu na potrošače.

Referentna evropska veleprodajna cijena prirodnog plina, holandski TTF za prvi mjesec trgovanja, u utorak poslijepodne iznosila je više od 66 eura po megavat-satu (MWh), što je blagi pad u odnosu na ranijih 68 eura tokom dana. Poređenja radi, na početku godine cijena je iznosila oko 29 eura/MWh.

Ovaj porast podstaknut je sve većom zabrinutošću investitora da bi Hormuški tjesnac mogao ostati zatvoren tokom zime. To se dešava u trenutku kada su nivoi skladištenja plina u Evropskoj uniji i dalje historijski niski uoči sezone grijanja.

Oxford Economics je u izvještaju objavljenom 13. augusta – prije najnovijeg poskupljenja plina – istakao da je potrošnja plina u EU za oko 15-20 posto niža nego 2021. godine. Navedeno je da EU može funkcionirati s nižim nivoima zaliha, iako bi to značilo oslanjanje na veći uvoz LNG-a (ukapljenog prirodnog plina) tokom zime. To bi, pak, moglo izložiti EU direktnoj konkurenciji s azijskim kupcima za dostupne isporuke.

Konkurencija je već zaoštrena zbog faktičkog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što remeti rutu kojom se inače prevozi skoro petina ukupne globalne trgovine LNG-om. U potencijalnom nadmetanju između EU i Azije, veleprodajne cijene mogle bi dodatno porasti.

Na trenutnim nivoima, cijene "neće biti dovoljne da Evropa upravlja skladištenjem tokom zime", napisale su analitičarke Goldman Sachsa, Samantha Dart i Laura Cyr, u bilješci koju prenosi Bloomberg.

- U scenariju u kojem se izvoz energije s Bliskog istoka tek postepeno normalizira do 2027. godine, procjenjujemo da bi TTF u decembru 2026. vjerovatno trebao premašiti 100 €/MWh - naveli su. To je za 110 posto iznad Goldmanovog osnovnog scenarija od 50 €/MWh.

Oxford Economics navodi da bi EU mogla biti prisiljena obustaviti dijelove svoje zabrane uvoza ruskog plina ako se snabdijevanje dodatno smanji. Prema najnovijim procjenama Evropske komisije, ruski udio u kombiniranom uvozu putem plinovoda i ukapljenog prirodnog plina (LNG) iznosio je oko 12,5 posto u 2025. godini.

U januaru 2026. godine, Vijeće EU je usvojilo uredbu kojom se zabranjuje uvoz LNG-a i plina iz plinovoda iz Rusije počevši od 18. marta 2026. godine, uz prelazne periode za postojeće ugovore. Do kraja 2027. godine, sav uvoz ruskog plina trebao bi biti u potpunosti zabranjen.

Kada će uslijediti veći računi za domaćinstva?

Kratkotrajni skok cijena mogao bi imati ograničen efekat, ali dugotrajni rast cijena postepeno bi se odrazio na nove i obnovljene ugovore za domaćinstva. Skok veleprodajnih cijena ne uzrokuje trenutni porast maloprodajnih cijena. Glavna cijena TTF-a može rasti mnogo brže od stvarne uvozne cijene EU, koja odražava ono što uvoznici zaista plaćaju nakon što se uzmu u obzir postojeći ugovori i mehanizmi zaštite od rizika, tj. hedginga.

Međutim, kako ugovori dobavljača ističu, a oni kupuju ili osiguravaju više plina po novim, višim tržišnim cijenama, stvarna uvozna cijena se postepeno približava veleprodajnoj. Ti viši troškovi se zatim mogu prenijeti na domaćinstva prilikom revizije tarifa ili obnove ugovora.

Prema Fieldingovoj, obim rasta računa za energiju zavisit će od toga koliko će dugo trajati poskupljenje i hoće li cijene dodatno rasti u narednim mjesecima. Širom EU, "domaćinstva s varijabilnim tarifama za plin bit će među prvima koja će osjetiti efekte viših veleprodajnih cijena", rekla je, dodajući da je prijenos s računa za plin na račune za struju obično slabiji.

- Zemlje s liberaliziranijim maloprodajnim tržištima obično bilježe brži prenos cijena - istakla je Fielding.

Prema Oxford Economicsu, u prosjeku je potrebno oko šest mjeseci da se promjene veleprodajnih cijena u potpunosti odraze na potrošačke cijene. Međutim, to vrijeme se znatno razlikuje od države do države.

- Preovlađujuća struktura tržišta, s dominantnim ugovorima s fiksnom cijenom na 12 ili čak 24 mjeseca, znači da je potrebno skoro godinu dana za postizanje vrhunca na tržištima poput Njemačke i Austrije - navodi se u izvještaju.

Cijene plina za potrošače mogle bi reagirati u roku od nekoliko mjeseci u zemljama poput Francuske, Italije i Španije. Na nekim tržištima, poput Holandije, prijenos je gotovo trenutan.

Oxford Economics je Italiju proglasio najizloženijom zemljom cjenovnom šoku plina među velikim evropskim ekonomijama, zbog "interakcije relativno brzog prijenosa cijena i znatno iznadprosječne ovisnosti o plinu". Ipak, ta zemlja trenutno ima jedan od najviših nivoa zaliha plina, prema podacima Gas Infrastructure Europe.

Mnogo toga zavisi od hladnoće zime

Iz Oxford Economicsa su izjavili: "Okosnica grijanja prostora u EU ostaje plin, stoga su cijene plina u EU i dalje talac vanjskih temperatura u predstojećoj zimi."

Konsultantska kuća je dodala da će dugotrajni hladni period ove zime povećati potražnju za grijanjem i plinom, prenosi Euronews.

U svom izvještaju koji je prethodio najnovijem skoku cijena prirodnog plina, Oxford Economics je naveo da bi cijene energije za potrošače u eurozoni – uključujući plin, struju i ostale troškove energije za domaćinstva – mogle biti i do 15 posto veće u četvrtom kvartalu u odnosu na prethodnu godinu.