Među milionima naloga na popularnoj platformi za freelance poslove Guru nalazio se i profil sa fotografijom mlade žene sa crvenim karminom i zelenom majicom. Na nalogu je pisalo da je ona viši softverski inženjer iz Bosne i Hercegovine sa 50 završenih projekata.

- Možete me kontaktirati u bilo kom trenutku -  glasi poruka na engleskom jeziku u opisu njenog profila.

- Dostupna sam i u evropskim i u američkim vremenskim zonama.“

Iako je na stranici stajalo njeno ime, a njena stara e-mail adresa navedena kao kontakt, žena sa fotografije u stvarnosti nije imala nikakve veze sa ovim nalogom.

Njen stari e-mail je jedan od 25 izlistanih u izvještaju Multilateralnog tima za praćenje sankcija (MSMT), tijela zaduženog za praćenje pokušaja Sjeverne Koreje da zaobiđe sankcije Ujedinjenih nacija. Među zloupotrebljenim imenima bilo je i ime muškarca iz Srbije.

Njihove profile na Guru platformi napravili su i koristili sjevernokorejski hakeri kako bi dobijali poslove u američkim i evropskim kompanijama, a "barem dio" tih prihoda korišten je za finansiranje sjevernokorejskog "razvoja i proizvodnje naoružanja, domaćih infrastrukturnih projekata i nabavke robe široke potrošnje", navodi se u izvještaju MSMT-a.

Samo tokom 2024. godine, Sjeverna Koreja je "vjerovatno zaradila između 350 i 800 miliona dolara od svojih IT radnika širom svijeta".

Profil žene iz Bosne više nije dostupan na platformi. Za njega je saznala tek kada ju je kontaktirao BIRN.

- Najviše bih voljela saznati, možda, zašto baš ja - rekla je ona u razgovoru sa novinarima tražeći da se ne otkriva njeno pravo ime i prezime.

Poslovi uz pomoć ukradenih identiteta

BIRN je otkrio naloge na nekoliko platformi za traženje poslova koji su otvoreni korištenjem starog e-maila žene iz Bosne, za koji kaže da nije koristila godinama. Analizirajući digitalne tragove, BIRN je utvrdio da se toj e-mail adresi pristupalo čak i prošlog mjeseca.

Na Guru nalogu otvorenom na njeno ime, navodi se niz IT vještina, kao što su poznavanje programskih jezika Python i Javascript, kao i cjenovnik od 30 dolara po satu rada. Kao njena lokacija navedeno je Sarajevo, iako ona ne živi u tom gradu.

- Profilna slika koja mi je korištena je jako, jako stara, toliko stara da sam, ono, zaboravila skroz da je imam - kaže ona za BIRN.

Hakeri su koristili i identitet muškarca iz Srbije po imenu Marko Zrinjanin. I u njegovom slučaju, e-mail nalog koji su koristili hakeri bio je aktivan prošlog mjeseca. 

Novinari BIRN-a su potvrdili da je Marko Zrinjanin stvarna osoba i stupili u kontakt sa njim.

On je odbio razgovor uživo, a u pisanom odgovoru je naveo da ne poseduje e-mail adresu koja se navodi u izvještaju, te da su fotografije na lažnim profilima vjerovatno preuzete sa nekog od IT foruma ili sajta na kojem je bio registrovan, poput HashNode-a ili Spiceworks-a.

- U prvom momentu sam bio zabrinut, ali kada sam shvatio da su moje ime i podaci korišteni samo da se zaobiđu sankcije zapadnih ugnjetavača koji propagiraju kvazi demokratiju i lažne slobode, osjećao same se dosta bolje - rekao je Zrinjanin za BIRN.

Na nalogu na portalu Guru stoji da je Zrinjanin na toj platformi od 2018. godine i da je od tada zaradio 43 hiljade dolara, radeći za ukupno devet firmi. Kao mjesto boravka pogrešno mu je naveden Luisvil u Sjedinjenim Američkim Državama.

- Slobodno me kontaktirajte kako bismo razgovarali o detaljima vašeg projekta i o tome kako mogu da vam pomognem da ostvarite svoje ciljeve - navodi se na profilu.

- Veoma sam fleksibilan kada je riječ o radnom vremenu i mogu da se uskladim sa vašim rasporedom više od šest sati dnevno.

Slično tome, na platformi GoLance profil sa Zrinjaninovim imenom i fotografijom navodi da je aktivan od 2025. godine, da naplaćuje 35 dolara po satu i da je do sada ostvario 200 radnih sati.

Hakeri pod sankcijama

U izvještaju MSMT-a kao hakeri koji stoje iza lažnih naloga povezanih sa Bosnom i Srbijom identifikovani su An Čol Hun i Ri Kvang Hun.

Kako se navodi, obojica su zaposleni u kompaniji Korea Mangyongdae Computer Technology Corporation (KMCTC), IT korporaciji sa sjedištem u kineskim gradovima Šenjang i Dandong, na granici sa Sjevernom Korejom.

Matična organizacija te korporacije je Kancelarija za upravljanje 607, navodi MSMT, koja djeluje u okviru sjevernokorejskog Ministarstva industrije atomske energije.

To ministarstvo upravlja sjevernokorejskim nuklearnim programom i pod strogim je međunarodnim sankcijama.

Nakon objavljivanja izvještaja MSMT-a, američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije kompaniji KMCTC, navodeći da IT radnici KMCTC-a koriste kineske državljane kao posrednike u bankarskim transakcijama kako bi prikrili porijeklo novca koji su nelegalno zaradili.

Za An Čol Huna, MSMT piše da je, pored identiteta žene iz Bosne, koristio još tri lažna identiteta – dva iz Sjedinjenih Američkih Država i jednim iz Argentine.

Pošto je saznala za krađu identiteta, žena iz Bosne je uspjela da pristupi svom starom e-mail. Kaže da joj je najveći šok što zapravo nije pronašla "ništa interesantno".

- Znaju šta rade i, vjerovatno, kada su bili razotkriveni, sve je obrisano - rekla je. 

- Mislim da sam mogla mnogo gore proći. Mogla sam imati legalnih problema s tim, mogla sam također imati, ne znam, neko bi mogao uzeti novac…ili doći do nekog kontakta, možda nekog i mog bližnjeg…“

Kako hakeri biraju žrtve

Maksim Arkilijer, analitičar za obavještajne podatke o cyber prijetnjama u francuskoj kompaniji Sekoia, koja je učestvovala u izradi izvještaja MSMT-a, objašnjava da su za hakere najbolje mete mladi profesionalci sa izgrađenim profilom u IT sektoru i prisustvom na poslovnoj mreži LinkedIn.

- Prikupljaju sve što mogu, i to izgleda kao mnogo autentičniji identitet od onoga koji bi mogli da naprave uz pomoć vještačke inteligencije. Njima [hakerima] je važno da je identitet stvaran, čist i da na papiru djeluje evropski, kako ne bi izazivao sumnju - rekao je Arkilijer za BIRN. 

On dodaje i da sjevernokorejski hakeri u ciljanim zemljama često imaju pomagače, čiji je zadatak da umjesto njih preuzmu laptope zapadnih kompanija u kojima hakeri rade pod lažnim imenima. 

Ti kompjuteri hakerima omogućavaju da zaobiđu provjere, kao što su one o vremenskoj zoni ili IP adresi, koju nosi svaki računar i koja pruža određene podatke o tome u kojoj državi se on nalazi.

Amori Garson, inženjer za cyber sigurnost u firmi Sekoia, kaže da tako hakeri mogu da nastave da rade za zapadne kompanije mjesecima, pa čak i godinama.

- Na kraju, sjevernokorejski operativac se prijavljuje sa bilo kog mjesta u svijetu, a kompanija vidi samo legitimnu vezu sa svojim zaposlenim - objašnjava Garson.

U analizi koju je objavila Google Threat Intelligence Group 2025. godine piše da se ovakve prevare, koje su tradicionalno bile usmjerene na američko tržište rada, šire i na Evropu.

Isplate se primaju preko kriptovaluta, TransferWisea i Payoneera, što ukazuje na pokušaj sakrivanja porijekla i krajnjeg odredišta novca.

Bojan Perkov iz SHARE Fondacije kaže da su se sjevernokorejski hakeri ranije infiltrirali u organizacije od interesa tako što su pronalazili saradnike koji bi se u njihovo ime prijavljivali za poslove koje bi hakeri potom obavljali na daljinu, ili tako što su se sami prijavljivali i manipulisali procesom zapošljavanja.

Na taj način, rekao je, "ostvaruju pristup povjerljivim informacijama, korporativnim uređajima i mrežama".

- Srbija je poznata po takozvanom autsorsingu IT poslova, naročito kada je riječ o kompanijama iz Zapadne Evrope i SAD. Pretpostavka je da je to jedan od razloga zašto su se opredijelili da kradu identitete baš srpskih državljana - kaže Perkov za BIRN. 

Koje su države na meti 

Džonatan Fric, bivši zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Pacifika, koji je predstavio izvještaj MSMT-a u Ujedinjenim nacijama u New Yorku početkom ove godine, rekao je da su sjevernokorejski hakeri vrlo prilagodljivi.

- U suštini, oni traže mjesta gdje, znate, ljudi nisu svjesni opasnosti od prevara u kojima su oni zaista dobri - kaže Fric, koji je danas viši saradnik za kinesku politiku u Centru za američki napredak, u razgovoru za BIRN.

Kako je naveo, hakeri koriste kineske banke i, između ostalog, isplate putem kriptovaluta, koje je teže pratiti. Kada neka zemlja unaprijedi svoju odbranu, hakeri iz Sjeverne Koreje se prebacuju na neko drugo mjesto koje je ranjivo.  

Saša Mrdović, profesor računarskih mreža na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže da BiH nema dovoljno ljudskih i institucionalnih kapaciteta, kao ni zakonodavni okvir, koji bi omogućili adekvatnu zaštitu.

- Nažalost, naši političari imaju puno stvari koje smatraju da su važnije od ovoga, tako da mislim da su svjesni, ali na nekoj listi onoga što moraju da urade vrlo rijetko - rekao je Mrdović za BIRN, dodajući da bi političari trebalo da shvate da ni oni nisu imuni na ovakve prijetnje.

- To se zaista može svakome od nas desiti. Što je čovek izloženiji, a naši političari, kao i svi ostali, jesu izloženi, mogu doći u takvu situaciju.

Žena iz Bosne se složila.

- Ja sam mislila da jesam zaštićena, pa mi se opet nešto ovakvo desilo. Evo, ja sam saznala da ne možeš nikad biti dovoljno oprezan, da se svašta može desiti dok god koristimo internet. To je jednostavno nešto što postoji i može se svakome desiti.

Ipak, zahvalna je što je saznala da joj je identitet ukraden.

- Nadam se da će ova priča podići svijest ljudima o tome šta se sve može desiti i da čak i mi u Bosni, iako smatramo da smo mi mala, sitna zemlja u ovom svijetu, ono da, da nismo mi radi toga isključeni iz ovakvih priča i da se takva svijest mora podizati kako za individualce, tako i za vlasti za koje bih voljela da urade više po tom pitanju - zaključuje ona.

Školjka kompanije

Prema izvještaju MSMT-a, sjevernokorejski hakeri su od 2024. godine osnovali i najmanje dvije "školjka" kompanije registrovane u Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o firmama koje postoje samo na papiru, bez imovine i zaposlenih.

Jedna od njih je Guanghe Technology Development LLC, za koju se u izvještaju navodi da su je sjevernokorejski IT radnici stacionirani u Kini koristili kako bi osigurali ugovore sa neimenovanom srpskom kompanijom i primali uplate preko američke banke. Prema javno dostupnim registrima, Guanghe Technology Development LLC registrovana je na Floridi, a kao ovlašteni zastupnik naveden je Čengze Li.

Među korporativnim dokumentima kompanije nalazi se i dokument iz marta 2026. godine u kojem Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) obavještava Sekretarijat države Floride da je Guanghe Technology Development LLC registrovao sjevernokorejski IT radnik i da su sve transakcije i poslovne aktivnosti koje je kompanija obavljala bile u korist vlade Sjeverne Koreje.

U zvaničnim registrima nema podataka koji otkrivaju o kojoj kompaniji iz Srbije su poslovali.

Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal sa sjedištem u Beogradu navelo je u pisanom odgovoru BIRN-u da nemaju saznanja o aktivnostima sjevernokorejskih IT radnika povezanim sa Srbijom i da im se nijedan građanin nije obratio tim povodom.

U odgovoru navode i da žrtve mogu podnijeti krivične prijave Ministarstvu unutrašnjih poslova ili ovom tužilaštvu i dodaj da sve dokaze, uključujući i digitalne, treba sačuvati i dostaviti uz krivičnu prijavu.

I Bosna i Srbija primjenjuju sankcije Ujedinjenih nacija prema Sjevernoj Koreji, ali se Srbija – za razliku od BiH – nije uskladila sa posebnim sankcijama koje je Evropska unija uvela Pjongjangu, čiji su saveznici države sa kojima Beograd održava bliske odnose: Rusija i Kina. Sjeverna Koreja, sa svoje strane, nije priznala nezavisnost Kosova. Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije nije odgovorila na pitanja BIRN-a o djelovanju sjevernokorejskih hakera.