Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku se ne smiruju i ne zna se kada bi mogle imati kraj, a globalna ekonomija počinje osjećati direktne i bolne posljedice. Sukobi koji uključuju Iran, ključnog igrača na energetskoj mapi svijeta, izazvali su tektonske poremećaje na berzama. Najnoviji podaci pokazuju zastrašujući trend rasta cijena osnovnih energenata, sirovina, ali i poljoprivrednih proizvoda, što prijeti novim valom inflacije širom svijeta, uključujući i krhka tržišta poput našeg.

Evropa na udaru

Prema analizi Charlieja Bilella, glavnog tržišnog stratega u kompaniji Creative Planning, najteži udarac pretrpio je evropski energetski sektor. Od početka sukoba, cijena prirodnog plina u Evropi skočila je za nevjerovatnih 85 posto. Ovaj podatak posebno je alarmantan za industrijske gigante, ali i za domaćinstva koja se oslanjaju na ovaj energent. Prati ga i lož-ulje s rastom od 80 posto, što direktno pogađa troškove grijanja dok je još sezona u toku.

Ni tržište nafte nije pošteđeno. Referentna nafta Brent poskupila je za 54 posto, dok je američka WTI nafta zabilježila rast od 46 posto. Ovakvi skokovi na berzama već se prelijevaju na benzinske pumpe, gdje su cijene benzina porasle za 44 posto, a dizela za 42 posto. Transportni sektor, koji je kičma svake ekonomije, suočava se s troškovima koji će se neminovno odraziti na finalne cijene svih proizvoda.

Poljoprivreda i hrana

Ono što posebno brine stručnjake jeste rast cijena repromaterijala u poljoprivredi. Cijena uree, ključne komponente za vještačka đubriva, skočila je za 48 posto, dok su ostala đubriva poskupjela za 23 posto. Ovakav trend nagovještava tešku i skupu sjetvu, što bi moglo dovesti do novog poskupljenja hrane.

Tržište sve nestabilnije

200 dolara po barelu: Hoće li Hormuz gurnuti cijenu nafte na rekordne visine?

Da su prehrambeni proizvodi već na meti poskupljenja, potvrđuju podaci o rastu cijene palminog ulja za 13 posto i riže za 7 posto. Iako se ovi procenti čine manjim u poređenju s energentima, u svijetu gdje milioni ljudi žive na rubu egzistencije, svaki procenat rasta cijene osnovnih namirnica znači produbljivanje krize.

Industrija i ostale sirovine

Ni teška industrija nije imuna. Cijena sumpora porasla je za 25 posto, dok je ugalj zabilježio rast od 24 posto. Industrijski metali poput željezne rude (rast od 7 posto) također prate trend, što će poskupjeti građevinske projekte i proizvodnju čelika. Interesantno je da je prirodni plin u SAD-u zabilježio znatno manji rast od 8 posto, što ukazuje na to da je Evropa trenutno najranjivija tačka globalnog energetskog tržišta.

Ekonomski analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se sukobi nastave ili dodatno eskaliraju, ovi procenti mogli postati još dramatičniji. Dok se svijet još uvijek oporavlja od prethodnih globalnih šokova, novi "iranski scenario" stavlja pred vlade država nemoguće izbore – subvencionirati energente i produbiti javni dug ili dopustiti da tržište samo regulira cijene, što bi moglo dovesti do socijalnih nemira.

Jedno je sigurno – mir na Bliskom istoku više nije samo političko pitanje, već pitanje preživljavanja globalne ekonomije kakvu poznajemo.

Price increases since the start of the Iran war...
European Natural Gas: +85%
Heating Oil: +80%
Brent Crude Oil: +54%
Urea: +48%
WTI Crude Oil: +46%
Gasoline: +44%
Diesel: +42%
Sulfur: +25%
Coal: +24%
Fertilizer: +23%
Palm Oil: +13%
US Natural Gas: +8%
Iron Ore: +7%
Rice: +7%

— Charlie Bilello (@charliebilello) March 22, 2026