U Francuskoj u nedjelju ulaze u drugi krug lokalnih izbora. To su gradovi u kojima nijedna lista nije osvojila apsolutnu većinu na izborima 15. marta. Lokalni izborni dogovori u zadnji čas često temeljno mijenjaju ishod.

U Parizu, glavnom gradu kojim je prethodno vladala lijeva koalicija, konzervativka Rachida Dati, koja je 15. marta dobila samo 25,5 posto glasova – značajno manje od svog socijalističkog protivnika Emmanuela Gregoirea – ponovno može očekivati velike šanse za pobjedu na izborima za gradonačelnicu. Više se ne suočava s konkurencijom dviju drugih desničarskih lista.

Lista makronista Pierre-Yvesa Bournazela, koja je osigurala više od 11 posto glasova i kvalificirala se za drugi krug izbora, spojila se s Datijevom listom pod pritiskom njegove stranke Horizonti. Bournazel je dosljedno izjavljivao da ne želi imati ništa s Dati jer se ona otvoreno trudila za podršku krajnje desnice.

Njegovo ime nije na zajedničkoj listi, a namjerava se i potpuno povući iz politike. Krajnja desničarka Sarah Knafo povukla je svoju listu "kako bi porazila ljevicu". Dati je objasnila da ima politički zajednički jezik s Knafom, čija je stranka "Reconquête!" pozicionirana desno od Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen.

Oštra kritika

Gregoire, koji je prošle nedjelje smatran jasnim favoritom s 38 posto glasova, sada se u posljednjem krugu suočava s konkurentom protiv Datija na ljevici, a to je lijeva stranka Sophie Chikirou La France insoumise (LFI). U Parizu su socijalisti, u savezu sa Zelenima (EELV) i komunistima, odbili razgovarati o dogovoru s Chikirou.

Smatraju da savez s LFI-jem i njegovim vodećim kandidatom nije ni koristan ni politički opravdan. Chikirou je tokom svoje kampanje žestoko kritizirala socijaliste, koji su vladali Parizom 25 godina, prenosi TAZ.

U Marseilleu, aktuelni socijalistički gradonačelnik Benoit Payan isključio je svaku saradnju s listom LFI-ja Sebastiena Delogua iz razloga političke savjesti. Međutim, nakon prvog kruga, Payan je tijesno ispred Francka Allisija iz Nacionalnog okupljanja (RN) s 36 posto glasova. Krajnja desnica se nada da će na ovim izborima osvojiti drugi najveći grad u Francuskoj kao svoju najpoželjniju nagradu.

Za njih bi ovo bila generalna proba pred predsjedničke izbore 2027. godine, na kojima sve ankete pokazuju da je vođa stranke RN Jordan Bardella favorit. Ova prijetnja potaknula je Delogua da povuče svoju listu. Payan može odahnuti, jer na desničarskoj opoziciji konzervativka Martine Vassal ostaje pri učešću svoje liste u drugom krugu izbora.

Neodgovorni oportunizam

Drugdje – posebno u Lyonu, Limogesu, Avignonu, Grenobleu, Toulouseu, Besanconu, Nantesu, Brestu i Clermont-Ferrandu – socijalisti, Zeleni i komunisti nemaju problema s angažmanom LFI-a (Lijeva fronta) kada je u pitanju pobjeda protiv desnice ili krajnje desnice u nedjelju. Većina njihove biračke baze odobrava ili izričito želi jedinstvo ljevice.

Politička opozicija, koja se samo iznimno službeno svrstava uz krajnju desnicu, osuđuje te saveze s LFI-jem kao neodgovorni oportunizam. S iznenađujuće jakim rezultatima u brojnim gradovima tokom općinskih izbora, LFI izaziva strahove koji podsjećaju na antikomunizam iz doba Hladnog rata.

Program LFI-ja ne poziva na revolucionarni preokret. Zamišlja ustav za "Šestu Republiku" s novom institucionalnom strukturom moći i izravnijom demokratijom. Međutim, Melenchonovo divljenje Castru, Chavezu i Maduru potaknulo je sumnje da sanja o režimu sličnijem njegovom vlastitom autokratskom stranačkom vodstvu.

Upravo su optužbe za antisemitizam ono što LFI čini kontroverznim partnerom za ostale lijeve stranke i EELV. Melenchon je nedavno u Lyonu napravio igru riječi koristeći židovska imena poput Epstein, Einstein i Glucksmann, podsjećajući na poznate antisemitske šale.

Beskompromisne riječi

Uz Melenchona, u središtu polemike je i Rima Hassan, zastupnica u Evropskom parlamentu iz LFI-a. Rođena u palestinskom izbjegličkom kampu, protivi se izraelskoj politici naseljavanja i rata u Francuskoj beskompromisnom retorikom navodno posuđenom iz Hamasove anticionističke propagande.

Međutim, u političkom mainstreamu, uključujući i Francusku, takav anticionizam osuđen je kao oblik antisemitizma barem od 7. oktobra 2023. Činjenica da je LFI u početku odbio označiti 7. oktobar kao "terorizam" i opisao napad Hamasa kao "otpor" pogoršala je napade.

LFI je očito propalestinski i cilja na stanovništvo u predgrađima, gdje žive porodice iz sjevernoafričkih zemalja koje su solidarne s Palestincima i protive se Izraelu. Ova je strategija odjeknula na lokalnim izborima. Istovremeno, LFI je stekao neprijatelje, uključujući i unutar Predstavničkog vijeća židovskih institucija (CRIF). Njegov predsjednik brani izraelsku ratnu politiku i genocid u Gazi. Od desnice do redova ljevice, postoje pozivi za izgradnju "zaštitnog zida" protiv LFI-ja.

LFI je to uglavnom spriječio na lokalnim izborima. Zahvaljujući lokalnim izbornim savezima, ponovno se integrira u ljevičarsku zajednicu. Ako ti savezi budu uspješni, to će poslužiti kao pozitivna lekcija za ljevicu na izborima sljedeće godine.