Govoreći na konferenciji za štampu nakon sastanka kabineta prošle sedmice predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je rezimirao nedavno završeni Forum diplomatije u Antaliji ovim riječima:
- Četvrti forum diplomatije u Antaliji, održan od 11. do 13. aprila, pružio nam je još jednu priliku da se uvjerimo u snagu turske vanjske politike. Forumu pod nazivom "Povratak diplomatije u fragmentiranom svijetu" prisustvovalo je više od šest hiljada učesnika iz 155 zemalja, uključujući 21 šefa država i vlada.
U širokom spektru foruma obratilo se 50 stručnjaka iz oblasti transformacije obrazovanja do klimatske krize, od rastućeg vala protekcionizma do multipolarnosti U vrijeme kada tenzije eskaliraju i nove krize stalno nastaju, mi ćemo, kao Turska, nastaviti davati prioritet pravdi, miru i diplomatiji.
Za samo pet godina prvi je na ideju tadašnjeg ministra vanjskih poslova Mevlüta Çavuşoğlua održan 2020. i (svega) četiri realizacije (2023. nije održan zbog katastrofalnog zemljotresa) – Forum diplomatije u Antaliji (ADF) je zaista postao "brand name" među sličnim platformama na kojima političari, diplomate, stručnjaci, NVO sektor i intelektualci mogu razmenjivati stavove i ideje o najširem spektru tema.
Privlačnost AFD-a u odnosu na forume organizovane na Zapadu je da daje šansu i ravnopravni nastup, onima prema kojima se Zapad ponaša na paternalistički i redukcionistički način. Drugim rečima, ADF je postala alternativna diskurzivna platforma.
Ovogodišnja tema, "Povratak diplomatije u fragmentiranom svijetu" nije bio samo slogan. On je obuhvatio odgovor Turske na eroziju tradicionalne diplomatije i paralizu međunarodnih institucija. Putem ADF-a, Turska promoviše hrabar model angažmana koji naglašava dijalog umjesto prisile, uključivanje u odnosu na isključivost i regionalno vlasništvo nad stranim nametanjem.
Sa 50 panela na visokom nivou koji su obuhvatali različite teme, od klimatskih promjena, nuklearne prijetnje, borbe protiv terorizma, digitalne transformacije, umjetne inteligencije do humanitarnih kriza, događaj je odrazio ne samo Turske da privuče mnogo sagovornika, nego i njen kapacitet da oblikuje globalni diskurs.
Osim kao platforme za navedeno jedna od najvažnijih uloga ADF-a je da pruži osnovu za razumijevanje trenutnog kursa turske vanjske politike. Ta politika nije ograničena isključivo na neposredno okruženje, nego je Turska aktivna u mnogim pitanjima na globalnom nivou.
Ponekad je zapravo teško razdvojiti diplomatiju prema susjedima od tog globalnog nivoa. Sirija je najbolji primjer. U tom smislu učestvovanje sirijskog predsjednika Al-Share na forumu u Antaliji osim što je bila prilika da predstavi šta je do sada prelazna vlada učinila u toj ratom razorenoj zemlji, mu je omogućila da se sretne sa nekoliko šefova država. To je dodatni doprinos Ankare međunarodnom priznanju nove sirijske vlade.
Kad je riječ o postignutom, neka mi bude oprošteno slijedeće "suho" nabrajanje, ali takva kompilacija se rijetko može pročitati drugdje. Otkako je prije pet mjeseci preuzela kontrolu nad Sirijom, privremena vlada pod vođstvom al-Šare postigla je sljedeće:
- Poraz dva izraelska pokušaja da zauzmu Quneitru, tzv. "Projekat Druzi"
- Raspustila sve oružane milicije u zemlji
- Pokrenula je nacionalnu operaciju protiv droga potpuno razmontirajući Captagon laboratorije i krijumčarske rute
- Vraćena proizvodnju u rafineriji nafte na 95 hiljada barela dnevno
- Obnovila javne usluge u Alepu i Hami uključujući vodu, struju i bolnice
- Obnovila diplomatske odnose sa mnogim zemljama
- Potpisala rane sporazume sa Katarom, UAE i Egiptom za rekonstrukciju i ulaganja u energetiku
- Povratila kontrolu nad naftnim poljima, rudnicima fosfata i ponovno pokrenula izvoz
- Ponovo otvorila granične prijelaze sa Irakom, Jordanom i Turskom za trgovinu
- Ponovo otvorila međunarodni aerodrom u Damasku
- Vratila sirijsku funtu kao zvaničnu valutu u cijeloj Siriji
- Obnovila internet i telekom usluge u istočnim provincijama
- Rasporedila novoobučene nacionalne policijske snage
- Osnovala suverenu centralnu banka Sirije i privremeni stabilizacijski fond
- Započela programe repatrijacije Sirijaca iz Turske, Libana i Iraka
- Potpisala zajednički sporazum o arheološkoj restauraciji sa UNESCO–om za obnovu Palmire i Starog Alepa
- Otkazala je sve transfere zemlje i imovine date strancima pod prisilom stranih milicija tokom Assadovog režima i povratila stotine opljačkanih sirijskih artefakata preko UNESCO–a i Interpola
Malo li je?
Pored rekonstrukcije Sirije genocid u Gazi je bila jedna od tema o kojima se najviše raspravljalo na forumu. Gaza je tema koja ne nalazi mjesta na dnevnim redovima zapadnih foruma i/ili forumima koje organizuju države ovisne o Zapadu. Razloge ne treba naročito objašnjavati.
Upravo zbog toga nedostatka Gaze u zapadnom diskursu, od neprocenjive vrijednosti je kada njemačko Savezno udruženje za ekonomski razvoj i vanjsku trgovinu (BWA) objavi izjavu svog predsjedavajućeg, datu neposredno po povratku sa ADF-a, koja zaslužuje da se citira u cijelosti.
O nejednakosti saosjećanja – izjava predsedavajućeg Michaela Schumana nakon njegovog povratka sa Foruma diplomatije u Antaliji.
- Neka se na početku kaže – svaki gubitak ljudskih života koji se dogodi u sjenci rata, bilo usred grmljavine artiljerije ili tišeg užasa takozvanih "preciznih udara", događaj je nemilosrdne tragedije, poderotine u tkivu čovečanstva koji nijedan retorički melem ne može da popravi.
Tuga ožalošćenih, kao i krivica koju snose oni koji su, bilo naredbom ili saučesničkim šutnjom, pomogli da se to ostvari, toliko je duboka da teško opterećuje duše svih uključenih – često kroz generacije - naveo je Schuman.
Pa ipak, kako su čudno raznoliki odgovori koje ove tragedije izazivaju u našoj kolektivnoj svijesti! Kada rakete padaju na Sumy, kada djeca nestanu, a porodice nestale, hor bijesa brzo se diže po glavnim gradovima Evrope – pojačan naslovima, komentarima i državničkim izjavama.
Ali kada se slični užasi dogode u Gazi – s redovitošću koja otupljuje savjest i koju čine vođe nacija koje nazivamo prijateljima ili partnerima – ti isti glasovi utihnu, ili se u najboljem slučaju povuku u prigušeni žamor diplomatskih floskula, kao da se neizrecivo može učiniti podnošljivim ljubaznim izbjegavanjem, naglašava on.
- Upravo sam se vratio sa konferencije u Turskoj, kojoj su prisustvovali brojni predstavnici arapskih nacija – kultivisani pojedinci bistrih očiju čija pitanja nisu nastala iz ogorčenosti, već iz iskrene čežnje za moralnom koherentnošću. Pitali su, ne bez gorčine, ali sa opravdanim razlogom: gdje je gnjev Evrope glede patnji u njihovom dijelu svijeta?
Ono što se ovdje otkriva – a riječ je o fenomenu duboko zabrinjavajućeg značaja – je iskrivljenje percepcije, kako u medijima tako i u društvu u cjelini: tiha, puzajuća hijerarhija ljudske patnje, koja nas navodi da razlikujemo žrtve prvog i drugog reda.
Ovo, bojim se, neće proći bez posljedica. Jer, jednom kada se pravda učini relativnom, ona ima tendenciju da se povuče – a optužba protiv nas, koji smo je relativizovali, jednog dana će se vratiti udvostručenom snagom, kao i sve ono što je potisnuto, doći će i proganjati nas uz visoku cijenu - poručio je Schuman.
Kada to izjavi predstavnik važne organizacije zemlje koja guši i najmanji izraz podrške Palestini, poslije učestvovanja na diploimatskom forumu u Turskoj, vrijednosti tog foruma (čak i ako je Schuman jedini, a sigurno nije) - To se ne može precijeniti.
