Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak da se Ankara protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji protiv Irana i podržava mirno, unutrašnje rješavanje problema zemlje od strane vlastitog naroda.

- Rekli smo našim kolegama u svakoj prilici da smo protiv vojne intervencije usmjerene na Iran - rekao je Fidan, govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem u Istanbulu.

- Nadamo se da će unutrašnja pitanja Irana biti riješena mirnim putem od strane iranskog naroda bez ikakve vanjske intervencije - dodao je.

Ove izjave su uslijedile nakon sastanka dvojice ministara vanjskih poslova održanog u petak u Istanbulu.

Tenzije između Teherana i Washingtona su eskalirale posljednjih sedmica, nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da se "masivna armada" kreće prema Iranu, uz njegov poziv Teheranu da "sjedne za pregovarački sto".

Iranski zvaničnici upozorili su da bi svaki američki napad izazvao "brz i sveobuhvatan" odgovor, istovremeno ponavljajući da Teheran ostaje otvoren za razgovore samo pod onim što opisuje kao "pravedne, uravnotežene i neprisilne uslove".

Regionalno vlasništvo nad rješenjima  

Ministar vanjskih poslova je rekao i da su regionalna i bilateralna pitanja detaljno razmatrana tokom sastanka, naglašavajući da stabilnost i sigurnost u regiji ostaju među ključnim prioritetima turske vanjske politike.

- Osiguranje stabilnosti i sigurnosti naše regije jedan je od temeljnih prioriteta naše vanjske politike. Uvijek smo se zalagali da se regionalni problemi rješavaju kroz osjećaj regionalnog vlasništva.

Napomenuo je da Turska provodi svoju politiku na Bliskom istoku, Balkanu i Južnom Kavkazu u potpunosti u skladu s ovim principom.

Fidan je također naglasio da su mir i prosperitet susjednog Irana od velikog značaja ne samo za Tursku već i za širu regiju.

Turski ministar je rekao da se dešavanja u Iranu pomno prate.

- Željeli bismo još jednom izraziti našu duboku tugu zbog gubitka života tokom protesta i izraziti saučešće iranskom narodu. Ohrabrujuće je što su se incidenti uglavnom smirili. Nadamo se da će mir biti trajan.

Pregovori i diplomatija 

Upozorio je da teroristička organizacija PKK pokušava iskoristiti nedavne događaje, naglašavajući da to predstavlja opasnost ne samo za Tursku već i za Iran.

Naglašavajući potrebu za zajedničkom borbom protiv PKK-a, Fidan je dodatno istakao kritičnu važnost nastavka pregovora o nuklearnom programu između Irana i SAD-a na konstruktivnim osnovama kako bi se smanjile regionalne tenzije.

- Pregovori bi također utrli put ukidanju sankcija Iranu i integraciji Irana u međunarodni ekonomski sistem. Ovi koraci bi donijeli značajne dobitke svim stranama. U ovoj fazi, odnose treba normalizovati na osnovu novog sporazuma - rekao je Fidan.

Ponovio je da je Turska, predvođena predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, dosljedno svim kolegama prenosila svoje protivljenje bilo kakvoj vojnoj intervenciji protiv Irana.

Podsjećajući da je predsjednik Erdogan ranije danas razgovarao s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, Fidan je rekao: "Još jednom ponavljamo odavde da smo protiv pribjegavanja vojnim opcijama za rješavanje problema. Ne vjerujemo da bi to bilo učinkovito. Zalažemo se za pregovore i diplomatiju. Ono što se dogodilo u Siriji, Iraku, Afganistanu i Gazi ostaje svježe u našim sjećanjima. Dok još uvijek pokušavamo zacijeliti rane iz prošlosti, otvaranje nove rane u našoj regiji ne bi koristilo nikome."

Ističući da zemlje u regiji traže mir, stabilnost i spokoj, Fidan je rekao da se stoga sve strane pozivaju za pregovarački stol.

Dodao je da bi odvojeno rješavanje problema nakon što pregovori počnu olakšalo postizanje rješenja.

Izrael mora okončati svoju destabilizirajuću politiku u regiji  

Fidan je rekao da je svom iranskom kolegi Abbasu Araghchiju ponovio da je Turska spremna pružiti svu potrebnu podršku za rješavanje problema mirnim putem.

- Istovremeno, primjećujemo da Izrael pokušava nagovoriti SAD da izvedu vojni napad na Iran. Ovi napori Izraela imaju potencijal da ozbiljno oštete ionako krhku stabilnost našeg regiona. Nadamo se da će američka administracija djelovati razborito i da neće dozvoliti da se to dogodi. Izrael mora prekinuti svoju destabilizirajuću politiku u regionu - rekao je.

Najnoviji događaji u vezi s Gazom  

Fidan je također rekao da su tokom sastanka razgovarali o nedavnim događajima u vezi s Gazom.

- Danas je pred nama hitno pitanje ublažavanje patnje naše braće i sestara u Gazi i da im se omogući da s nadom gledaju u budućnost. Druga faza mirovnog plana za Gazu je započela. Naša zemlja je dala ozbiljan doprinos postizanju prekida vatre u Gazi. Nastavit ćemo aktivno igrati ulogu i u sljedećoj fazi - rekao je.

Podsjećajući da je Turska dio mehanizama Odbora za mir, Fidan je dodao:

- Također ću učestvovati u radu Izvršnog odbora Gaze kako bih podržao Nacionalni odbor za upravu Gaze i napore visokog predstavnika.

Fidan je iznio ključne ciljeve Turske u vezi s Gazom, navodeći:

- Gazom moraju upravljati stanovnici Gaze. Granice Gaze ne smiju se mijenjati. Obnova u Gazi mora se provesti za stanovnike Gaze, na osnovu potreba i budućnosti naroda Gaze. Kao Turska, preuzimamo odgovornost i poduzimamo inicijativu na osnovu ovih principa.

Iran je u petak potvrdio posvećenost regionalnom miru i diplomatiji, istovremeno hvaleći stav Turske uslijed stalnih sigurnosnih izazova i izraelskih napada na Gazu. Araghchi je rekao da Teheran pridaje veliki značaj svom partnerstvu s Ankarom, posebno u svjetlu nedavnih regionalnih događaja.

Rekao je da je posjeta uslijedila kao odgovor na Fidanovo ranije putovanje u Teheran u novembru, te da su Turska i Iran u redovnom kontaktu zbog zajedničkih interesa i zabrinutosti.

- Samo u posljednjih jednu ili dvije sedmice, vodili smo gotovo svakodnevne telefonske razgovore - napomenuo je, dodajući:

- Turska nije samo susjed, već i prijatelj, a susjedi će uvijek biti naš prioritet.

- Turska i Iran su uvijek stajali jedni uz druge i u teškim i u lakim vremenima - rekao je Araghchi.

Dodao je da su bilateralni odnosi utemeljeni na "bratstvu i prijateljstvu".

Rekao je da Teheran visoko cijeni pristup Turske da drži diplomatske kanale otvorenima i izrazio je spremnost da dodatno unaprijedi saradnju s Turskom kada je to potrebno.

Araghchi je zahvalio turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, turskoj vladi i Fidanu na njihovim porukama solidarnosti nakon onoga što je opisao kao nedavne "terorističke napade" u Iranu, rekavši da su incidenti "jasno režirani od strane elemenata povezanih s Izraelom".

Abbas Araghchi i Hakan Fidan na press konferenciji (Foto: Anadolija)

Gaza

Govoreći o ratu u Gazi, rekao je da Iran cijeni napore Turske da pruži humanitarnu pomoć i promoviše mir.

- Zahvaljujemo predsjedniku Erdoganu i Hakanu Fidanu na njihovoj aktivnoj ulozi i podršci Palestini - rekao je.

Naglasio je važnost islamskog jedinstva i rekao da zemlje u regiji moraju surađivati ​​kako bi okončale nasilje.

- Svjesni smo da oni koji žele destabilizirati ovu regiju koriste haos u Gazi kako bi opravdali šire ciljeve. Ne smijemo im dozvoliti da uspiju - podvukao je.

Govoreći o širim regionalnim pitanjima, Araghchi je upozorio na stranu intervenciju.

- Nelegitimno miješanje vanjskih aktera, posebno zavjere izraelskog režima, imaju za cilj destabilizaciju regije - rekao je, naglašavajući da "islamske zemlje moraju djelovati u jedinstvu".

Podvukao je da je regionalna sigurnost nedjeljiva, rekavši:

- Protivimo se svakoj akciji koja bi mogla destabilizirati mir i sigurnost.

Araghchi je napomenuo i da bi novi rat u regiji ugrozio sve zemlje, pozivajući na racionalan pristup kako bi se izbjegla šira eskalacija.

Otkako je Izrael pokrenuo napad na Pojas Gaze u oktobru 2023. godine, došlo je do naglog porasta racija, hapšenja i napada na Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

Prema podacima zvaničnih palestinskih institucija, izraelski doseljenici su samo u 2025. godini izvršili 4.723 napada na Palestince i njihovu imovinu širom Zapadne obale. U tim napadima je ubijeno najmanje 14 Palestinaca.

"Mirni" nuklearni program 

Komentarišući iranski nuklearni program, Araghchi je ponovio da on ostaje miran.

- Nikada nismo tražili nuklearno oružje - rekao je, dodajući da Iran ostaje otvoren za poštene diplomatske procese.

Naglasio je da Iran nema problema s diplomatijom, ali je rekao da "pregovori ne smiju početi prijetnjama".

- Ako jedna strana nametne svoje zahtjeve prije nego što pregovori uopće počnu, onda to više nisu pregovori - rekao je.

Naglasio je da se "rezultati bilo kakvih pregovora trebaju odrediti za stolom, a ne unaprijed".

Upozorio je da "Iran neće ulaziti ni u kakve pregovore koji se vode pod pritiskom ili prisilom".

Nema planiranih razgovora sa SAD-om 

Araghchi je rekao da trenutno ne postoje konkretni planovi ili vremenski okviri za razgovore sa američkim zvaničnicima.

- Iako je SAD više puta zatražio pregovore putem raznih posrednika, neophodni preduslovi i temelji nisu ispunjeni - rekao je.

Objasnio je da svaki diplomatski proces mora biti zasnovan na jasnim sporazumima o njegovom sadržaju, formatu i metodi.

Ova pitanja, dodao je, opširno su razmatrana sa Fidanom i nastavit će razmatranja ​​sa Turskom i drugim regionalnim partnerima.

- Nadamo se da ćemo uskoro postići zajednički okvir koji može dovesti do časnog i dostojanstvenog procesa pregovora - rekao je.

Spremni za pregovore, spremni za rat 

Govoreći o stavu Washingtona, Araghchi je kritikovao ono što je nazvao "jasnim kontradikcijama" u američkom pristupu.

- S jedne strane, oni iznose prijetnje, a s druge strane pozivaju na razgovore. To je nedosljedno - rekao je.

Podsjetio je na vojnu eskalaciju prošlog juna, opisujući je kao "neuspjeh" za SAD.

- Ako žele ponoviti to iskustvo, ishod će biti isti. Neće postići nijedan od svojih ciljeva - rekao je Araghchi.

- Iran je spreman za pregovore, ali i za rat - upozorio je.

- U stvari, sada smo spremniji nego prije junskih napada. Ako se ponovo suočimo s agresijom, naš odgovor će biti jednako snažan i odlučan.

Upozorio je da ako SAD direktno uđe u bilo koji novi sukob, posljedice bi mogle biti mnogo teže, potencijalno se proširiti izvan bilateralne konfrontacije.

- Ovo je priroda rata - rekao je.

- Oni koji žele uvući regiju u rat velikih razmjera ne smiju se dozvoliti da dostignu svoj cilj.

Ove primjedbe dolaze u trenutku kada su se tenzije između Teherana i Washingtona posljednjih sedmica pojačale, nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da se "masivna armada" kreće prema Iranu, uz njegov poziv Teheranu da "sjedne za pregovarački stol".

Iranski zvaničnici upozorili su da bi svaki američki napad izazvao "brz i sveobuhvatan" odgovor, istovremeno ponavljajući da Teheran ostaje otvoren za razgovore samo pod onim što opisuje kao "poštene, uravnotežene i neprisilne uslove".

Nacionalna sigurnost Irana: Nije predmet pregovora 

O iranskom odbrambenom stavu, Araghchi je rekao da Teheranove raketne sposobnosti i odbrambeni sistemi nisu i nikada neće biti predmet pregovora.

- Nijedna zemlja ne pregovara o vlastitoj sigurnosti. Sigurnost iranskog naroda nije ničija stvar - rekao je.

- Iran će održavati i jačati svoje odbrambene sposobnosti koliko god je potrebno da zaštiti zemlju.

O Siriji, Iraku i Libanu, Araghchi je rekao da Iran podržava suverenitet i inkluzivno upravljanje te je pozvao na okončanje okupacije u Siriji.

U vezi s Libanom, naglasio je važnost nacionalnog dijaloga među svim stranama.

Također je kritikovao potez EU da Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) označi kao terorističku grupu, nazivajući to "strateškom pogrešnom procjenom".

Araghchi je dodao da su dvije strane također razgovarale o načinima jačanja ekonomske saradnje i uklanjanja postojećih prepreka trgovini.

Erdogan sa Araghchijem i Fidanom (Foto: Anadolija)

Šefa iranske diplomatije primio i Erdogan

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan primio je u Istanbulu iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan također je prisustvovao sastanku iza zatvorenih vrata.

Predsjednik i ministri razgovarali su o iranskom nuklearnom programu, napetostima sa SAD-om, ratu u Gazi i drugim regionalnim pitanjima.