Godinama je mađarski premijer Viktor Orban neumorno slavio američkog predsjednika Donalda Trumpa kao "čovjeka mira", a za primirje između Izraela i Palestinaca ga je nahvalio u najvišim tonovima. Jedna od Orbanovih stalnih tvrdnji: Da je Trump bio predsjednik 2022., Rusija ne bi započela rat protiv Ukrajine. Trump je postao ključna figura u Orbanuoj "retorici mira" – koja je sada temelj Orbanove predizborne kampanje.
No, kada je "čovjek mira" 3. januara napao Venecuelu i dao naređenje za otmicu diktatora Nicolasa Madura, na Orbanovim komunikacijskim kanalima vladala je satima tišina šoka. Navečer su na Facebook stranici premijera objavljene dvije suhoparne rečenice: "Nema mađarskih žrtava ili povrijeđenih nakon vojne akcije u Venecueli", a vlada je u stalnom kontaktu s mađarskim ambasadama u regiji kako nijedan Mađar ne bi bio ugrožen, piše DW.
Tek dva dana kasnije, Viktor Orban je na svojoj redovnoj konferenciji za novinare početkom godine našao objašnjenje za Trumpov napad na Venecuelu. Radi se o "uklanjanju narko-države". To je, prema Orbanu, "dobra vijest" za Mađarsku. Kasnije je premijer na Facebooku objavio kratki video u kojem su mađarski policajci u akciji protiv droga. O međunarodnom pravu Orban još šuti. A da Trump ne bi sada bio prikazan kao "čovjek rata", Orban govori o "venecuelanskoj krizi".
Napad koji je Trump naredio na Venecuelu i otmica diktatora iznenadio je evropske države, od kojih mnoge važe za proameričke - posebno one gdje su na vlasti populisti i Trumpovi obožavatelji. Iako mnogi od njih sami vladaju mimo postojećih pravnih normi ili ih prilagođavaju vlastitim potrebama, nakon napada na Venecuelu kod njih vlada uglavnom mješavina šoka i šutnje, a kod nekih i zaprepaštenost.
Mađarski novinar Imre Para-Kovacs analizira atmosferu u regiji za mađarski sedmični list HVG:
- Venecuela je prva. Ali i praznoglavi evropski političari mogli bi se vrlo brzo naći u njujorškom zatvoru.
A poljski novinar Artur Bartkiewicz je u listu Rzeczpospolita upozorio:
- Na horizontu se pojavljuju vrlo tamni oblaci.
Poljska sigurnosna stručnjakinja Justyna Gotkowska ocjenjuje u postu na Facebooku da će Rusija "testirati spremnost SAD-a da brani trenutne granice."
Nije jasno je li poljski populistički predsjednik Karol Nawrocki svjestan toga. On do danas šuti o Venecueli. U poljskom desnom populističkom i ekstremističkom taboru većinom vlada šutnja i stav da se treba što manje i opreznije izjašnjavati, kako ne bi uvrijedili Amerikance.
Ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski sarkastično je napisao na platformi X:
- Prošao je još jedan dan u kojem naši suverenisti ne brane suverenitet Venecuele. Znači li to da ga brane samo od Evropske unije koja im ne prijeti?
U Češkoj je desničarski populist Andrej Babiš, koji je prije nekoliko sedmica ponovno postao premijer, također reagirao oprezno i s pomalo pogođenim tonom.
- Nadam se da će sve ovo dovesti do toga da građani Venecuele mogu uživati u slobodi i demokraciji te da će izabrati demokratsku vladu.
Babiš, milijarder koji se ponekad naziva "češkim Trumpom", poznat je po tome što brzo mijenja svoje političke stavove, ovisno o političkoj situaciji ili interesima. Protiv njega se već godinama vodi istraga zbog subvencijskog prevare, a kritike izaziva i zbog sukoba interesa između politike i poslovnih aktivnosti.
Za razliku od svojih srednjoevropskih saveznika u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, slovački premijer Robert Fico reagirao je drugačije.
- Međunarodno pravo više ne vrijedi, vojne sile se koriste bez mandata UN-a, a svi koji su veliki i jaki rade što žele da bi ostvarili vlastite interese - napisao je Fico samo nekoliko sati nakon američkog napada na Venecuelu, ogorčeno na Facebooku.
Kao premijer male zemlje, moram odlučno odbaciti takvo kršenje međunarodnog prava. Zanimljivo je kako će EU reagirati na napad na Venezuelu koji zaslužuje osudu, dodao je Fico.
Dan kasnije, Fico je ublažio ton i rekao da će učiniti sve da Slovačka "nikada ne bude uvučena u vojne avanture". Inače, dodao je, njegovoj zemlji ne preostaje mnogo nego da "pasivno svjedoči" u sukobu između SAD-a i Venecuele.
Fico se, za razliku od Nawrockog, Babiša i Orbana, distancira od Trumpa. Slovački premijer je nominalno socijaldemokrat, ali se u posljednjim godinama sve više profilirao kao nacionalistički desničarski populist. Sada pokušava transformirati Slovačku po Orbanovom modelu, a kritike sve češće naziva anti-slovačkom urotom, posebno nakon atentata na njega u maju 2024. godine, koji je jedva preživio.
S istom užasnutošću reagirao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na američki napad na Venecuelu.
- Međunarodni pravni poredak i Povelja UN-a više ne funkcioniraju - rekao je Vučić na sastanku Nacionalnog sigurnosnog vijeća u Beogradu 3. januara.
Svijetom sada vlada zakon nasilja, zakon jačeg, i to je jedino načelo moderne politike koje danas postoji u svijetu, dodao je on.
Ove riječi, izvučene iz usta srbijanskog vladara, zvuče pomalo groteskno, a pomalo i cinično. Vučić vlada najvećom zemljom Balkana već više od deset godina autokratski, često na rubu zakonitosti. Pokušao je steći naklonost Trumpa na razne načine, posljednji put s kontroverznim projektom nekretnina u Beogradu, koji je vodio Trumpov zet Jared Kushner, no taj projekat je propao.
Trenutno je srbijanska naftna industrija (NIS) pod velikim pritiskom zbog američkih sankcija protiv ruskog energetskog sektora. Osim toga, Vučićevu moć već više od godinu ugrožavaju građanski protesti.
Trumpova politika u srednjoj i jugoistočnoj Europi pokazuje koliko su nacionalistički i populistički vladari sa svojim specifičnim interesima usamljeni. To je posebno vidljivo kod mađarskog premijera Orbana, koji godinama pokušava stvoriti moćnu alijansu desničarskih populista i ekstremista, ali uz vrlo umjeren uspjeh.
Orban bi mogao postati najveća žrtva politike čovjeka kojeg je godinama obasipao laskanjima. Mađarski premijer se dugo hvalio time što je najvjerniji i najbliži Trumpov saveznik u Evropi, i tvrdio da je on, zajedno s Trumpom, za mir u Europi i svijetu – dok su u Briselu "ratni huškači" na vlasti. Ovaj narativ je sada urušen.
