Ako evropske vlade ranije nisu shvatile da su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će anektirati Grenland ozbiljne, sada to shvataju.
Donosioci politika više ne ignorišu pojačanu retoriku američkog predsjednika i očajnički traže plan da ga zaustave.
- Moramo biti spremni za direktan sukob s Trumpom. On je u agresivnom modu, a mi moramo biti spremni - rekao je diplomata EU upoznat s tekućim diskusijama.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je u srijedu da planira sljedeće sedmice razgovarati s danskim zvaničnicima o Grenlandu. Bijela kuća je saopćila da bi Trumpova preferencija bila sticanje teritorije putem pregovora, a također i da bi razmotrila kupovinu otoka - ali da je vojno preuzimanje moguće.
Kako su se diplomatski napori u Evropi intenzivirali, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da su on i njegove kolege iz Njemačke i Poljske razgovarali o zajedničkom evropskom odgovoru na Trumpove prijetnje.
- U pitanju je pitanje kako se Evropa, EU, može ojačati kako bi se odvratile prijetnje, pokušaji na njenu sigurnost i interese. Grenland nije na prodaju, niti se može uzeti... tako da prijetnje moraju prestati - rekao je Barrot novinarima.
Politico je razgovarao sa zvaničnicima, diplomatama, stručnjacima i insajderima NATO-a kako bi mapirao kako bi Evropa mogla odvratiti američkog predsjednika da ode tako daleko i koje su joj opcije ako to učini. Dobili su anonimnost da slobodno govore.
- Svi su veoma zapanjeni i nesvjesni šta zapravo imamo u setu alata. Niko zapravo ne zna šta da radi jer Amerikanci mogu raditi šta god žele. Ali nama su potrebni odgovori na ova pitanja odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina - rekao je bivši danski zastupnik.
U srijedu je Politico iznio korake koje bi Trump mogao poduzeti da bi anektirao Grenland. Sada evo druge strane: Šta Evropa čini da ga zaustavi.
Opcija 1: Pronalaženje kompromisa
Trump kaže da je Grenland ključan za sigurnosne interese SAD-a i optužuje Dansku da ne čini dovoljno da ga zaštiti od sve veće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku.
Pregovarački dogovor, koji bi Trumpa iz pregovora vidio kao nešto što može prodati kao pobjedu i koji bi Danskoj i Grenlandu omogućio da spasu obraz, možda je najbrži put iz problema.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a sugerirao je da bi savez mogao posredovati između Grenlanda, Danske i SAD-a, kao što je to učinio s članicama saveza Turskom i Grčkom u njihovim sporovima.
Opcija 2: Dati Grenlandu gomilu novca
Trumpova administracija je snažno podržala pokret za nezavisnost Grenlanda. Ideja je da će, ako arktička teritorija napusti Kraljevinu Dansku i potpiše sporazum sa SAD-om, biti preplavljena američkim novcem.
Iako je Trump više puta odbio isključiti upotrebu vojne sile za preuzimanje Grenlanda, on je također insistirao da želi da to učini dobrovoljno. Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, Brisel planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine.
U sedmogodišnjem razdoblju potrošnja bi porasla na 530 miliona eura, a otok bi se mogao prijaviti i za dodatna 44 miliona eura iz EU fondova. Podrška, koja je dosad bila usmjerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.
Opcija 3: Ekonomski odgovor
Od Trumpovog prvog mandata, "uloženo je mnogo truda da se pokuša razmisliti o tome kako osigurati evropsku sigurnost, nordijsku sigurnost, arktičku sigurnost, bez aktivnog učešća SAD-a" rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, koji pruža obuku i obrazovanje danskim odbrambenim snagama.
- To je teško, ali je moguće. Ali ne znam da li je iko ozbiljno razmatrao osiguranje evropske sigurnosti od Amerike. To je jednostavno ludo - rekao je Crosbie.
EU ima jedno snažno političko sredstvo na raspolaganju, koje bi mogla koristiti da odvrati Trumpa: Instrument protiv prisile, "trgovinsku bazuku" stvorenu nakon prve Trumpove administracije, koja omogućava EU da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju.
EU je prijetila da će ga upotrijebiti nakon što je Trump uveo tarife na blok, ali ga je odložila u julu nakon što su dvije strane postigle dogovor.
Opcija 4: Čizme na terenu
Ako SAD odluče da zauzmu Grenland vojnom silom, Evropljani ne mogu mnogo učiniti da to spriječe.
- Neće preventivno napasti Amerikance prije nego što zauzmu Grenland, jer bi to bilo urađeno prije ratnog čina - rekao je Crosbie, danski vojni edukator.
- Ali što se tiče odgovora na prvi potez, to zaista zavisi. Ako Amerikanci imaju vrlo malu grupu ljudi, mogli biste pokušati uhapsiti te ljude, jer bi to bio kriminalni čin.
Druga je priča ako SAD snažno intervenišu. Pravno gledano, moguće je da bi Danska bila prisiljena odgovoriti vojno. Prema stalnom naređenju iz 1952. godine, trupe bi trebale "odmah započeti borbu bez čekanja ili traženja naređenja" u "slučaju napada na dansku teritoriju".
Evropske zemlje trebale bi razmotriti mogućnost raspoređivanja trupa na Grenland - ako Danska to zatraži - kako bi povećale potencijalne troškove američke vojne akcije, rekao je jedan diplomata EU, ponavljajući sugestije da bi Berlin i Pariz mogli poslati snage da odvrate bilo kakav upad.
Iako je malo vjerovatno da će te snage moći da izdrže američku invaziju, one bi djelovale kao odvraćajući faktor.
- Moglo bi doći do efekta okidanja gdje imate neke grupe ljudi koje fizički smetaju, poput situacije tipa Trga Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi nasilje ili da se povuče - rekao je Crosbie.
