"Mislim da bi nas čuli iz Grčke ako bismo viknuli iz Kaşa", rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan novinarima kada su ga pitali kako će Turska odgovoriti na grčko naoružavanje egejskih ostrva.

Turska je nedavno proglasila područje između Kaşa i Fethiyea na jugu, kao i nekoliko drugih područja u Egejskom moru, "morskim parkovima", što je razljutilo Grčku, koja je dosljedno osporavala pomorske granice Turske.

Erdoğan je odgovarao na pitanja po povratku iz Kirgistana, gdje je u utorak prisustvovao samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO). U izjavi objavljenoj u srijedu, rekao je da Turska nastoji unaprijediti odnose s Grčkom na osnovu dobrosusjedskih odnosa. "Uvijek smo bili iskreni i konstruktivni, ali to većinu vremena nije bilo uzvraćeno", rekao je Erdoğan.

Turska se protivi svakom raspoređivanju grčke vojske na istočnim egejskim ostrvima, tvrdeći da bi ona trebala ostati demilitarizovana prema Ugovoru iz Lozane iz 1923. i Pariškom mirovnom ugovoru iz 1947. Grčka, međutim, navodi "prijetnju" od Turske i kaže da ima pravo prema međunarodnom pravu da brani svoj suverenitet. Dvije zemlje su nedavno u sukobu oko proglašenja morskih parkova radi očuvanja morske biološke raznolikosti, pri čemu se obje optužuju za pokušaj kršenja njihovih pomorskih granica.

Pod Erdoğanovim vodstvom, Turska je nastavila s približavanjem Grčkoj nakon decenija mlakih diplomatskih odnosa i skoro dvije decenije nakon što su se dvije zemlje zamalo približile totalnom ratu zbog svog spora oko Egejskog mora. Erdoğan i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis sastali su se nekoliko puta u protekle dvije godine, ali njihovi srdačni susreti nisu mnogo doprinijeli promjeni stanja odnosa oko pomorskog spora.

"Grčka treba znati da Turska nema namjeru otimati teritoriju bilo koje druge zemlje, ali Turska također nema namjeru dozvoliti bilo kome da krši njena prava. Ignorisanje međunarodnih ugovora neće koristiti nikome. Svako ko tumači razuman pristup Turske zasnovan na zdravom razumu kao slabost pravi ozbiljnu grešku. Grčka treba promijeniti kurs i prestati naoružavati demilitarizovana ostrva. Historija je dobar vodič za one koji mogu učiti iz prošlosti", rekao je Erdogan.

Republika Turska je učvrstila svoju nezavisnost prije više od jednog stoljeća pod vodstvom svog osnivača, Mustafe Kemala Atatürka, nakon što je protjerala grčke snage koje su ga okupirale. "Nastavit ćemo raditi na miru, sigurnosti i stabilnosti", dodao je Erdoğan.

U povezanom razvoju događaja, Izrael i Grčka su u ponedjeljak potpisali odbrambeni sporazum vrijedan 3 milijarde eura (3,48 milijardi dolara), prema kojem će Izrael izgraditi "višeslojni" odbrambeni sistem za Grčku. Dodatni sporazum vrijedan 26 miliona eura omogućit će Izraelu da proda Grčkoj sisteme Drone Dome za zaštitu strateških lokacija od dronova i jačanje postojeće odbrane.

Obje zemlje su u sukobu s Turskom. Ankara je više puta upozoravala na ekspanzionističke ciljeve Izraela u cijeloj regiji. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je ranije upozorio da bi Turska mogla biti sljedeća meta Izraela nakon što je Netanyahuova administracija pokrenula genocidnu kampanju u Gazi.

Samit ŠOS-a

Erdoğan je također komentirao ambicije Turske da unaprijedi odnose sa ŠOS-om na "viši nivo". Rekao je da je samit kojem je prisustvovao u Biškeku bio konkretan pokazatelj volje Turske da diverzificira svoje ekonomske, političke i strateške opcije na međunarodnom nivou.

"Imamo bilateralne trgovinske i ekonomske odnose sa državama članicama ŠOS-a. U našim odnosima sa Organizacijom, posljednjih godina je postignut značajan napredak, što odražava naš višedimenzionalni pristup vanjskoj politici. Turska je zemlja sposobna da razvija uravnotežene odnose i sa Zapadom i sa Istokom i da shodno tome produbljuje svoje veze sa objema stranama. Turski pristup također jača naš cilj pronalaženja rješenja za globalne izazove zasnovanih na saradnji i efikasnom multilateralizmu. Iz naše perspektive, moguće je da naše odnose sa ŠOS-om podignemo na još viši nivo u narednom periodu", rekao je.

Turska je partner bloka u dijalogu, a Erdoğan je rekao da Turska perspektiva članstva u ŠOS-u "ni na koji način ne znači odvajanje od jednog bloka ili okretanje leđa Zapadu. Naš cilj je povećati vlastitu težinu i utjecaj s vizijom od 360 stepeni."

Veze s Rusijom

Turski lider je također imao rijedak sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na marginama samita ŠOS-a. Rekao je da su njihovi razgovori bili vrlo plodonosni i da su posebno razgovarali o sukobu između Rusije i Ukrajine. Pohvalio je značajnu saradnju s Rusijom u oblastima od turizma do energetike.

"Okončanje sukoba mirom je također očekivanje gospodina Putina", rekao je Erdoğan. "Ovaj sukob je imao loše posljedice za našu regiju i svijet, a gospodin Putin nije zadovoljan time. Prenio sam gospodinu Putinu da smo spremni učiniti sve za mir", rekao je. Turska je među rijetkim zemljama koje su postigle određeni napredak ka djelomičnom miru između dvije zemlje.

Pomorska sigurnost u Crnom moru usred sukoba između Rusije i Ukrajine također je bila na Erdoğanovom dnevnom redu. Nekoliko turskih komercijalnih brodova je napadnuto u protekla dva mjeseca dok su plovili Crnim morem. Erdoğan je rekao da sukob ne bi trebao "doći do tačke u kojoj će se narušiti sigurnost civila i sigurnost trgovine". "Moramo riješiti ovo pitanje jer šteta raste. Potreban nam je mehanizam za trajnu sigurnost u pomorskom brodarstvu u Crnom moru", rekao je.

Savez iz Meke

Erdoğan je također komentirao zajednički odbrambeni sporazum između Turske, Saudijske Arabije i Pakistana:

"U skladu s našim pristupom poduzimanja konkretnih koraka što je prije moguće, identificirali smo pitanja koja treba riješiti s tehničkog stanovišta. Glavno među njima je osnivanje sekretarijata i njegovo potpuno funkcionaliziranje. Ovdje se moraju riješiti vojna i politička pitanja. Odbrambena industrija je važno područje saradnje. Što se tiče vojne operativne saradnje, razgovaralo se i o tehničkim pitanjima poput vojne obuke, vojne standardizacije i razmjene informacija o vojnim prijetnjama, sposobnostima i kapacitetima. Donesene su odluke o tome kada i kako će se ove inicijative provesti", rekao je Erdoğan.

"Vrlo je malo zemalja koje su se otvoreno protivile ovom savezu, ali postoje i zemlje koje su izrazile protivljenje iza kulisa. Konkretno, ravnoteža između Saudijske Arabije, Pakistana i Turske otežava mnogim akterima da otvoreno kritikuju savez. Ovaj savez je osnovan radi promovisanja stabilnosti i sigurnosti u našoj regiji. Nastavit ćemo našim putem zajedno s našom braćom, jačajući", rekao je.

Turska bez terora

Na pitanje o inicijativi Turske bez terora, usmjerenoj na raspuštanje terorističke grupe PKK, Erdoğan je rekao da vremenski okvir za taj proces nije jasan. "Ne možete postaviti raspored za takva pitanja", rekao je. "Ovdje se ionako ne radi o vremenu; radi se o postizanju našeg cilja. Svakako, imamo mapu puta, a naše institucije rade koordinirano", rekao je.

Turski parlament je ranije ovog mjeseca usvojio značajan zakon od 12 članova kojim se podržava ova inicijativa, nakon višemjesečnih političkih napora koje su predvodili Erdogan i predsjednik Stranke nacionalističkog pokreta (MHP) Devlet Bahçeli.

Zakon propisuje pravne procedure za članove terorističke grupe PKK koji polože oružje i predaju se turskim vlastima dok se organizacija kreće ka raspuštanju i razoružanju. Uključuje odredbe koje omogućavaju odgađanje krivičnog gonjenja ili zatvorskih kazni u određenim okolnostima, dok istovremeno uspostavlja različite pravne procedure ovisno o položaju pojedinca unutar organizacije i umiješanosti u kriminalne aktivnosti.

Zakon ne predstavlja opštu amnestiju i ne ukida postojeće osude, ne mijenja pravnu klasifikaciju krivičnih djela niti široko ukida krivičnu odgovornost, u skladu s obrazloženjem koje prati zakon.

Turska također povezuje inicijativu sa stabilnošću u široj regiji. U tom kontekstu, Ankara smatra ključnim raspuštanje YPG-a, sirijskog krila PKK-a. Nakon dvije godine, YPG je postigao sporazum s novom administracijom u Damasku o svojoj integraciji u sirijsku vojsku. Erdoğan je rekao da Turska pozdravlja vijest i da prati provedbu sporazuma o integraciji.

"Više od bilo koga drugog želimo da Sirija ostane ujedinjena. Ovo je važno za postizanje održivog razvoja i izgradnju kapaciteta u Siriji. Uvijek smo stajali uz našu sirijsku braću i sestre u tom cilju i nastavit ćemo ih podržavati i u budućnosti. U tom smislu, predsjednik Ahmed al-Sharaa uspješno se nosio i nastavlja se nositi s teškim izazovima. Nadamo se i procesu integracije i uspjesima koje je sirijski narod postigao u kratkom vremenskom periodu. Vjerujem da će ovaj proces otvoriti vrata novoj eri ne samo za Tursku i Siriju, već i za cijelu regiju. Poglavlje terorizma sada se mora zatvoriti; era oružja i nasilja mora doći kraju", rekao je.

Integraciju su pozdravile i Sjedinjene Američke Države, saveznik Turske u NATO-u, koje su kontroverzno podržavale YPG u Siriji tokom baatističke ere. Washington je također modificirao svoju politiku prema Siriji i prihvatio pristup jedinstva administracije al-Sharaa. "Očigledno je da su Sjedinjene Američke Države na kraju shvatile realnost u Siriji", rekao je Erdoğan.