Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je u utorak odbacio izraelsko priznavanje događaja iz 1915. godine kao takozvani "genocid", optužujući izraelsku vladu da pokušava skrenuti pažnju sa svojih kršenja u Gazi, dok je istovremeno potvrdio posvećenost Turske jačanju svojih odbrambenih sposobnosti usred rastuće regionalne nestabilnosti.

Naime izraelska vlada je jednoglasno odobrila prijedlog o zvaničnom priznanju stradanja Armenaca u Osmanskom carstvu kao genocid. Tursko Ministarstvo vanjskih poslova je oštro osudilo ovu odluku, optužujući Izrael za političku zloupotrebu historijskih događaja iz 1915. godine kako bi skrenuo pažnju sa sopstvenih vojnih akcija i optužbi za genocid u Gazi.

Govoreći nakon sastanka kabineta u Ankari, Erdogan je rekao da Turska neće ozbiljno shvatiti optužbe vlade "čije su ruke umrljane krvlju" Palestinaca, ponavljajući dugogodišnju kritiku Ankare na račun izraelskog genocidnog ponašanja u Gazi.

"Ne pridajemo ni najmanji značaj klevetama upućenim našoj zemlji od strane kriminalne mreže čije su ruke umrljane krvlju 73.000 nevinih Palestinaca, od kojih su većina žene i djeca, u Gazi", rekao je Erdogan, osvrćući se na nedavno izraelsko priznavanje događaja iz 1915. kao "genocida".

Predsjednik je odbacio optužbe protiv turskog historijskog naslijeđa, rekavši da je naslijeđe te zemlje utemeljeno na pravdi, a ne na ugnjetavanju.

"U našoj historiji nema ni genocida, ni masakra, ni ugnjetavanja, ni kolonijalizma", rekao je Erdogan. "Tokom naše hiljadugodišnje slavne historije postojala je samo pravda i saosjećanje. Uvijek smo pružali ruku pomoći potlačenima, bez obzira na njihovu vjeru, etničku pripadnost ili identitet."

Dodao je da bi oni koji žele optužiti Tursku trebali radije istražiti vlastitu historiju, tvrdeći da su pokušaji usmjereni protiv Ankare imali za cilj skretanje pažnje s izraelskog "varvarstva u Gazi".

Osim vanjske politike, Erdogan je naglasio da Turska jača svoje strateške sposobnosti kao odgovor na sve nesigurnije globalno sigurnosno okruženje i da je zemlja spremna za "sve scenarije".

"U svijetu u kojem princip 'opstanka najjačih' postaje dominantan, pripremamo se za svaki mogući scenario", rekao je.

Ističući napredak u odbrambenoj industriji zemlje, Erdogan je rekao da je Turska postala 11. najveći svjetski izvoznik oružja i da doživljava "najsvjetliji period u svojoj historiji" u brodogradnji za potrebe mornarice.

Napomenuo je da je Turska izvezla više od 140 pomorskih platformi širom svijeta i da se trenutno u turskim brodogradilištima gradi više od 50 ratnih brodova.

Erdogan je također pozdravio nedavnu isporuku domaće razvijene korvete KAM-ROMAN rumunskoj mornarici, opisujući to kao prekretnicu za tursku odbrambenu industriju.

"Po prvi put u našoj historiji, izvezli smo ratni brod u državu članicu NATO-a i Evropske unije", rekao je.

Predsjednik je također istakao rastuće ambicije Ankare u svemirskom sektoru, rekavši da je Turska među samo 11 zemalja sposobnih za proizvodnju vlastitih komunikacijskih satelita.

Rekao je da se nastavlja rad na satelitima IMECE-2 i IMECE-3, izviđačkim satelitima Gokturk-Y i Gokturk-3, kao i komunikacijskom satelitu Turksat-7A, za koje je rekao da će dodatno ojačati digitalni suverenitet zemlje i sigurnu komunikacijsku infrastrukturu.

"Oni koji imaju trag u svemiru imaju glas u svijetu", rekao je Erdogan, tvrdeći da su ulaganja u satelitske tehnologije postale strateška potreba, a ne izbor.

Prelazeći na ekonomiju, Erdogan je rekao da je Turska postigla rekordnih 395,9 milijardi dolara izvoza roba i usluga u 2025. godini i najavio da je dnevni limit za eskontne kredite dostupne izvoznicima povećan sa 4,5 milijardi lira na 5 milijardi lira kako bi se podržala preduzeća.

Također je pozdravio najnovije podatke o tržištu rada, napominjući da je nezaposlenost ostala na 8,2% u maju, što obilježava 37. uzastopni mjesec u kojem je stopa ostala jednocifrena uprkos onome što je opisao kao globalnu ekonomsku turbulenciju uzrokovanu ratovima i geopolitičkim krizama.

Erdogan je zaključio pozivom na nacionalno jedinstvo i kritikovao opozicione stranke zbog onoga što je opisao kao političku retoriku koja izaziva podjele, rekavši da će vlada nastaviti služiti svim građanima jednako, bez obzira na njihovo etničko, vjersko ili društveno porijeklo.