Dok je Energoinvest d.d. Sarajevo u prvoj polovini 2023. godine ostvario neto dobit od 13,65 miliona KM, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kao većinski vlasnik, odobrila je nova poskupljenja prirodnog gasa za domaćinstva. Finansijski izvještaji pokazuju da je profit gotovo u cijelosti generisan iz marži na domaćem tržištu, otvarajući pitanje da li javno preduzeće podređuje socijalnu odgovornost maksimizaciji profita.

Prema zvaničnim finansijskim izvještajima objavljenim na Sarajevskoj berzi (SASE), Energoinvest d.d. Sarajevo je za period od 1. januara do 30. juna 2023. godine zabilježio neto dobit od 13.652.793 KM. Ovaj rezultat je gotovo dvostruko veći u odnosu na isti period prethodne godine, kada je dobit iznosila 7,2 miliona KM.

Analiza strukture prihoda nedvosmisleno ukazuje na izvor ovog profita: više od 97% ukupnih prihoda kompanije generisano je kroz segment trgovine prirodnim gasom. Istovremeno, operativni troškovi nabavke i transporta gasa zabilježili su pad, stvarajući značajan finansijski prostor.

Uprkos ovim pokazateljima, krajnji potrošači su se suočili sa kvartalnim korekcijama cijena koje su išle u smjeru poskupljenja. Vlada Federacije BiH je u više navrata dala saglasnost na povećanje veleprodajne cijene gasa, pravdajući takve odluke kretanjima na svjetskoj berzi i ugovornom formulom sa dobavljačem, ruskim Gazprom Exportom.

Na vezu između upravljanja javnim preduzećima i finansijskog tereta za građane ukazao je i bivši ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, Nermin Džindić. Komentarišući pozitivno poslovanje preduzeća "ZRAK" d.d. Sarajevo u stečaju, koje je ostvarilo dobit od 214.000 KM, Džindić je istakao da je taj rezultat isključiva zasluga stečajnog upravitelja i suda, a ne menadžmenta postavljenog od strane aktuelne vlasti.

"Ovo je dokaz kako preduzeća uspješno posluju kada njima ne upravljaju kadrovi Trojke", izjavio je Džindić, povlačeći paralelu sa Energoinvestom. Javno je postavio pitanje: "Zašto građani plaćaju sve skuplji plin dok javna preduzeća gomilaju milionske profite preko njihovih leđa?"

Procedura formiranja cijene gasa u Federaciji BiH je administrativno jasna. Energoinvest, kao uvoznik, dostavlja zahtjev za korekciju veleprodajne cijene Federalnom ministarstvu trgovine. Nakon pribavljenog mišljenja od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, konačnu saglasnost daje Vlada FBiH. Dokumentacija pokazuje da su zahtjevi za poskupljenjem odobravani uprkos internim finansijskim pokazateljima Energoinvesta koji su ukazivali na visoku profitabilnost.

Slučaj Energoinvesta nije usamljen primjer gdje se finansijski rezultat državne kompanije stavlja ispred zaštite životnog standarda građana. Politika odobravanja cjenovnih rasta direktno favorizuje bilans stanja javnog preduzeća, dok se finansijski rizik u potpunosti prenosi na krajnje potrošače. Akumulirani suficit i optimizacija nabavnih troškova nisu iskorišteni za amortizaciju cjenovnih udara, već su evidentirani kao čista dobit.

Time se funkcionisanje energetskih preduzeća u pretežno državnom vlasništvu, koja operišu na monopolskom ili kvazi-monopolskom tržištu, svodi na model privatnih korporacija čiji je primarni cilj profitabilnost. Ostaje otvoreno pitanje da li je svrha javnih preduzeća stabilizacija tržišta i direktna zaštita budžeta domaćinstava, ili pozitivni finansijski izvještaji postaju fasada iza koje se odvija prenošenje tereta ekonomske krize na građane Federacije BiH.