Marie Curie, rođena kao Maria Salomea Skłodowska 7. novembra 1867. godine u Varšavi, bila je prava pionirka u svijetu nauke. Bila je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu i jedina osoba koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita naučna polja.

Marie je odrasla u Poljskoj, gdje je pokazala izvanrednu inteligenciju i sjećanje. Nakon završetka srednje škole s odličnim uspjehom, radila je kao učiteljica kako bi financirala svoje daljnje obrazovanje. Godine 1891. preselila se u Pariz kako bi studirala na Sorboni, gdje je stekla diplome iz fizike i matematike.

Marie je 1894. godine upoznala Pierrea Curieja, francuskog fizičara, dok je tražila laboratorij za svoja istraživanja. Njihova zajednička strast prema znanosti brzo ih je povezala, a vjenčali su se 1895. godine. Njihov brak bio je izuzetno produktivan, ne samo u znanstvenom smislu, već i u privatnom životu. Imali su dvije kćeri, Irène i Ève.

Otkrivanje radioaktivnosti

Zajedno sa svojim suprugom Pierreom Curiejem, Marie je 1898. godine otkrila elemente polonij i radij. Njihov rad na istraživanju radioaktivnosti donio im je Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine, koju su podijelili s Henriem Becquerelom. Marie je 1911. godine osvojila svoju drugu Nobelovu nagradu, ovaj put za hemiju, za izolaciju čistog radija.

Obitelj i djeca

Marie je bila posvećena majka koja je poticala svoje kćeri da slijede svoje strasti. Irène Joliot-Curie, starija kći, postala je poznata znanstvenica i osvojila Nobelovu nagradu za kemiju zajedno sa svojim suprugom Frédéricom Joliot-Curiejem. Mlađa kći, Ève Curie, postala je poznata spisateljica i ratna dopisnica.

Gubitak i tuga

Marie je doživjela veliki gubitak kada je Pierre Curie tragično poginuo u prometnoj nesreći 1906. godine. Unatoč ovoj tragediji, nastavila je sa svojim istraživanjima i postala prva žena profesor na Sveučilištu u Parizu.

Dugotrajna izloženost radijaciji tokom istraživanja imala je ozbiljne posljedice po zdravlje Marie Curie. Preminula je 4. jula 1934. godine od aplastične anemije, bolesti uzrokovane radijacijom. Ipak, njezina istraživanja postavila su temelje za daljnji razvoj nuklearne fizike i medicinskih tretmana, uključujući korištenje radijacije u liječenju raka.

Reakcije drugih naučnika na otkrića Marie Curie bile su mješavina divljenja, uzbuđenja i inspiracije. 

Henri Becquerel, koji je otkrio prirodnu radioaktivnost uranija, bio je impresioniran radom Marie Curie. Njihova suradnja i zajedničko istraživanje doveli su do značajnih otkrića u području radioaktivnosti. Becquerel je dijelio Nobelovu nagradu za fiziku s Marie i Pierreom Curiejem 1903. godine.

Ernest Rutherford, poznat kao otac nuklearne fizike, bio je duboko impresioniran otkrićima Marie Curie. On je rekao: “Njezina otkrića su bila revolucionarna. Marie Curie je otvorila vrata novom svijetu znanstvenih istraživanja.” Rutherford je također dobio Nobelovu nagradu za svoja istraživanja u području radioaktivnosti.

Albert Einstein je bio veliki poštovalac Marie Curie i njezinog rada. Jednom je rekao: “Marie Curie je, od svih slavnih ljudi, jedina koju slava nije pokvarila.” Einstein je cijenio njezinu skromnost i predanost znanosti.

Niels Bohr, poznat po svom radu na strukturi atoma, također je bio impresioniran radom Marie Curie. On je izjavio: “Njezina je radna etika bila nevjerojatna, a njezina otkrića su promijenila svijet.” Bohr je prepoznao važnost njezinih otkrića za daljnji razvoj atomskih teorija.

Linus Pauling, dvostruki dobitnik Nobelove nagrade, rekao je: “Marie Curie je bila pionir u svakom smislu te riječi. Njezina otkrića su postavila temelje za mnoge znanstvene napretke.” Pauling je cijenio njezin doprinos znanosti i utjecaj na buduće generacije znanstvenika.

Ove reakcije pokazuju koliko su otkrića Marie Curie bila cijenjena i koliko su utjecala na znanstvenu zajednicu. Njezina predanost i inovativnost inspirirale su mnoge znanstvenike i postavile temelje za daljnja istraživanja u području nuklearne fizike i kemije.

Marie Curie je svojim radom i žrtvom ostavila neizbrisiv trag u nauci. Njezina priča služi kao inspiracija mnogim znanstvenicima širom svijeta, a njezina otkrića nastavljaju oblikovati našu budućnost. Kao što je sama rekla: “Ništa u životu nije za strahovati, samo za razumjeti. Sada je vrijeme da razumijemo više, kako bismo se manje bojali.”