Brdo Žuč, smješteno na sjevernoj strani Sarajeva i najvećim dijelom unutar općine Novi Grad, zauzima jedno od najznačajnijih mjesta u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva (1992-1995), upravo je ovaj prostor bio poprište najžešćih i najodlučnijih borbi.
Strateški položaj Žuči bio je od presudnog značaja: osvajanje bi značilo potpuno zatvaranje obruča oko glavnog grada, dok bi odbrana otvorila prostor za očuvanje Sarajeva.
Bitka za Žuč, vođena u prvim mjesecima agresije, u kolektivnoj memoriji ostala je upamćena kao ključna pobjeda u odbrani Sarajeva, a branioci, uprkos slabijoj opremljenosti i manjku vojne tehnike, uspjeli su pokazati nevjerovatnu hrabrost i odlučnost.
Ključna pobjeda u odbrani Sarajeva
Naime, 8. juni 1992. godine veliki je dan za sve građane Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine.
Tog su dana branioci Sarajeva u žestokom okršaju na brdu Žuč oslobodili vrh Orlić i širi lokalitet prema Volujku i Krstacu, te naseljima Smiljevići i Zabrđe.
Zaplijenjene su značajne količine naoružanja i municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Radi se o bici kojom su potvrđeni rezultati "Pofalićke bitke", te osigurana i učvršćena komunikacija s braniocima s područja Vogošće, odnosno naselja Ugorsko, Bušće i Kobilja Glava.
Bila je to prva velika pobjeda branilaca protiv neprijatelja koji je u oružju, opremi i tehnici bio daleko nadmoćniji, ali su moral bosanskih patriota i njihova želja da odbrane svoje domove i porodice presudile.
Nakon osvajanja Orlića u decembru iste godine oslobođena je i Kota 850., te Vis i Golo brdo, odakle su agresori svakodnevno, najvećim kalibrima ubijali Sarajevo, koje su 1425. dana držali pod opsadom. Godinu dana kasnije oslobođeni su Mijatovića kosa i Zabrđe.
Na brdu Žuč su se i poslije i sve do kraja oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu odigravale mnoge bitke. Agresor je, u nastojanju da povrati izgubljene položaje i da se osveti, na ovo područje izručio na hiljade tona granata svih kalibara. Prema statističkim podacima, ovo je područje na koji je bačeno najviše granata po kvadratnom metru u cijeloj zemlji. Najžešći napad agresor je izveo 1993. godine na Golom brdu.
Ipak, sve je bilo uzalud. Ono što su bosanski heroji oslobodili 8. juna nikada agresor više nije zauzeo.
Da sjećanje na herojski otpor i žrtvu ne bi izblijedjelo, na brdu Žuč otvoren je muzej.
Ovaj objekt prije agresije je bio dom kulture, a početkom agresije u njemu su bili smješteni neprijateljski položaji. Ipak, 8. juna 1992. godine dom je oslobođen i to je bila jedna od prvih pobjeda Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Eksponati koji su izloženi u Domu oslobodilaca su gotovo svi sa Žuči. Radi se o ostacima granata, čahura, oružja i drugih predmeta koje je u najvećoj mjeri do sada sačuvala Civilna zaštita Općine Novi Grad, a dio su donosili i borci koji su učestvovali u odbrani grada i mještani dok se gradio muzej.
Svaki eksponat nosi priču o hrabrosti, o ljudima koji su vjerovali da se Sarajevo mora i može odbraniti.
Sa Žuči se pogled pruža na cijeli grad, pa posjetilac, dok razgleda postavke, istovremeno može osjetiti i geografsku, ali i simboličku važnost ovog mjesta.
Poruka u prostoru
Gledajući panoramu Sarajeva iz muzeja, postaje jasno zašto je borba na ovom brdu bila presudna i zašto su branioci bili spremni dati svoje živote.
Postavka muzeja govori univerzalnim jezikom, o slobodi, žrtvi i odgovornosti prema domovini. On podsjeća da sloboda nije poklonjena, nego izvojevana, i da se njena vrijednost najbolje razumijeva kroz susret s ovakvim svjedočanstvima.
Posebno je važno da ovaj muzej posjećuju mladi naraštaji, jer upravo na Žuči mogu naučiti šta znači voljeti domovinu i koliko je dragocjena sloboda u kojoj danas živimo.
Dom oslobodilaca otvoren je za sve građane i turiste, a ulaz je besplatan.
