Venecuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru moglo bi se oprostiti što se pita ko su mu pravi prijatelji. Nekada čvrst, njegov oslonac na dva glavna saveznika, Kinu i Rusiju, sada se čini sve neizvjesnijim.
Godinama su obje zemlje podržavale socijalističku vladu Venecuele politički, finansijski i vojno, odnos koji je započeo pod bivšim predsjednikom Hugom Chavezom, Madurovim mentorom i prethodnikom.
Ali stručnjaci kažu da se čini da je podrška sada uglavnom simbolična, s izjavama koje se daju u znak podrške, a ne konkretnom vojnom ili finansijskom pomoći.
Ova promjena dolazi u trenutku kada su SAD rasporedile zračne i pomorske snage, uključujući podmornicu na nuklearni pogon, špijunske avione i 15.000 vojnika na Karibe, piše BBC.
SAD su izvele napade na brodove u regiji za koje tvrde da krijumčare drogu, ubivši više od 80 ljudi, a posljednjih dana su zaplijenile tanker s naftom kod obale Venecuele.
Trumpova administracija saopćila je da su gomilanje vojske i napadi usmjereni na trgovinu drogom i da je tanker bio sankcionisan. Ali mnogi stručnjaci, i sam Maduro, vjeruju da je pravi cilj Washingtona promjena režima.
Dakle, šta se promijenilo u trenutku najveće potrebe venecuelanskog predsjednika? Profesor Fernando Reyes Matta, direktor Centra za kineske studije na Univerzitetu Andres Bello u Čileu, tvrdi da je Venecuela postala daleko niži prioritet i za Peking i za Moskvu, posebno otkako se američki predsjednik Donald Trump vratio u Bijelu kuću.
- Danas nema razloga da se ni Rusija ni Kina potpuno upuste u odbranu Venecuele s obzirom na druge probleme, poput Rusije i njenog rata u Ukrajini, te pokušaja Kine da međunarodno koegzistira s predsjednikom Trumpom - kaže on.
Od potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Moskva je uložila ogromne resurse u sukob, opterećujući i svoje finansije i vojsku. Također se suočila sa sveobuhvatnim zapadnim sankcijama.
To ostavlja manje resursa za saveznike koji su ranije imali koristi od podrške Kremlja, kaže profesor Vladimir Rouvinski, direktor Laboratorije za politiku i međunarodne odnose (PoInt) na Univerzitetu Icesi u Kolumbiji.
Sirija i Iran, dugogodišnji saveznici Moskve na Bliskom istoku, suočili su se sa sličnom sudbinom u posljednje vrijeme.
- Rusija neće riskirati da dobije više sankcija nego što ih već ima, a Kina neće riskirati da joj se nametnu dodatne carine zbog odbrane Madura - objašnjava profesor Rouvinski.
Maduro je navodno krajem oktobra zatražio vojnu pomoć od Kine i Rusije, prema pisanju The Washington Posta.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kremlja, Sergej Rjabkov, rekao je da "mi podržavamo Venecuelu, kao što ona podržava nas", istovremeno pozivajući Trumpovu administraciju da izbjegne eskalaciju krize, izvještavaju ruski mediji.
A nakon američke zapljene tankera s naftom, Kremlj je saopćio da je Putin nazvao Madura kako bi potvrdio svoju podršku. Ali do sada Moskva nije pružila nikakvu materijalnu pomoć.
Poput Moskve, Peking nije pokazao znakove da bi vojno branio Venecuelu, umjesto toga osuđujući ono što naziva "vanjskim miješanjem" i pozivajući na suzdržanost.
Stručnjaci kažu da bi kineska odbrana Madura mogla ugroziti nedavne diplomatske uspjehe između Pekinga i Washingtona, a istovremeno ponuditi malo više od ideološkog usklađivanja.
Odnosi između SAD-a i Kine su posebno napeti otkako je Trump uveo carine više zemalja. Ali sastanak između Trumpa i Xi Jinpinga u Južnoj Koreji krajem oktobra - koji su obje strane opisale kao pozitivan - otvorio je vrata novim sporazumima i nižim carinama na određene proizvode.
Prema riječima stručnjaka, ekonomski kolaps Venecuele i pogoršanje njene naftne industrije dodatno su obeshrabrili kinesku podršku. Peking je posljednjih godina smanjio novo kreditiranje i sada se uglavnom fokusira na oporavak prošlih kredita.
- Mislim da je Kina spremna pregovarati sa svakom vladom koja na kraju zamijeni Madura i vjeruje da bi prejaka podrška Maduru sada mogla donijeti negativne posljedice kada režim padne - kaže profesor Rouvinski.
Profesor Reyes Matta ne misli da je "bilo koja od dvije zemlje spremna podržati režim koji ima tako malo unutrašnje podrške".
- Štaviše, i Rusija i Kina znaju da su posljednji predsjednički izbori imali vrlo očigledne karakteristike prevare - istakao je Matta.
Izbori u julu 2024. godine bili su obilježeni ozbiljnim optužbama za prevaru. Nacionalno izborno vijeće (CNE), kojim dominiraju saveznici vlade, proglasilo je Madura pobjednikom, ali nije pružilo detaljne rezultate, za razliku od prethodnih izbora.
Opozicija, predvođena ovogodišnjom dobitnicom Nobelove nagrade za mir Maríom Corinom Machado, objavila je izborne podatke koji sugeriraju da je pobijedio kandidat opozicije Edmundo Gonzalez.
- Ovaj put, Maduro je potpuno sam. Rusija i Kina mogu nastaviti kritizirati američku intervenciju, ali nisu spremne ići dalje. Podrška koju je imao u prošlosti više nije tu u stvarnom smislu, osim određenih retoričkih izjava - kaže profesor Rouvinski, koji vjeruje da Madurovo vrijeme "istječe".
