U Milanu je otvorena istraga kako bi se identificirali takozvani "ratni turisti" - ljudi koji su, prema italijanskim medijima, učestvovali u masakru nad više od 11.000 ljudi između 1993. i 1995. godine u opkoljenom Sarajevu.

Napustili su Italiju, plaćajući "značajne" iznose srpskim vojnicima da učestvuju u opsadi Sarajeva i pucaju "iz zabave" na stanovnike bosanske prijestolnice tokom sukoba, prema navodima objavljenim u Il Giornu i La Repubblici.

Slučaj, o kojem je Il Giornale ranije izvještavao u julu, otvorio je tužilac Alessandro Gobbis po optužbama za namjerno ubistvo otežano okrutnošću i iz podlih motiva. Trenutno su optužbe protiv nepoznatih osoba i proizlaze iz tužbe koju je podnio novinar i pisac Ezio Gavazzeni, uz pomoć dva advokata i bivšeg sudije Guida Salvinija.

I dok italijanski, ali i evropski mediji pišu o "vikend snajperistima" i istrazi koju je pokrenulo Tužilaštvo u Milanu, već 21 godinu u ladicama Tužilaštva Bosne i Hercegovine prašinu skupljaju predmeti dostavljeni iz Haga.

Saglasnosti za procesuiranje snajperista sa sarajevskih brda, Haški tribunal predao je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine još 2004. godine. U sudnici se do danas nije našao niti jedan sa dostavljenog spiska. Još gore, javnost uopće ne zna da li je i kome je CMS sistem za automatsko upravljanje predmetima u sudovima dodijelio na postupanje ove predmete, da li se uopće obavljaju istražne radnje, da li je otvorena istraga...

Pa da još jednom podsjetimo Tužilaštvo BiH i glavnog tužioca Milanka Kajganića na hašku pošiljku.

Na "A" listi (dovoljno dokaza za procesuiranje prema Pravilima puta Rimskog sporazuma) nalaze se imena osumnjičenih snajperista, svi pripadnici 2. pješadijskog bataljona Prve Sarajevske motorizovane brigade Vojske RS-a.

1.Dragan Atanacković

2.Predrag Bošković

3.Nebojša Ivković, komandir snajperskog odjeljenja

4.Marinko Krneta

5.Zlatko Subotić

Za zločinačku kampanju snajperskog djelovanja po civilima u Sarajevu, na listi "A" koja je iz Haga dostavljena Tužilaštvu BiH nalaze se osumnjičeni Nada Skipina, Radivoje Grković, Aleksandar Petrović i Dragan Petković.

Obaveze iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina i "A" liste Haškog tribunala Tužilaštvo BiH ne ispunjava. Na "A" listi se nalaze imena pripadnika VRS-a za koje je Tribunal ocijenio da postoji dovoljan broj dokaza za njihovo procesuiranje.

Također, Revidiranom strategijom državnom Tužilaštvu i tužiocima nalaže se da u prioritet uzmu predmete Pravila puta Rimskog sporazuma i oko 300 predmeta u kojima se nalaze imena snajperista, minobacačlija i drugih političkih i vojnih osoba odgovornih za opsadu Sarajeva.

Vijeće ministara produžilo je 10. novembra 2025. godine rok za rješavanje predmeta ratnih zločina za tri godine, potvrđeno je iz Ministarstva pravde BiH za Detektor. Raniji rok bio je 2025. godina. Produženje roka Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina produžen je na prijedlog Nadzornog tijela za praćenje provedbe ovog dokumenta.  

Sedin Idrizović, član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) koji je ujedno i predstavnik ove institucije u Nadzornom organu, ranije je pojasnio kako je preostalo 49 posto od ukupnog broja neriješenih predmeta pred Tužilaštvom, a 43 posto je nedostupnih gdje su podignute optužnice.

On je tada kazao da je stav Vijeća da se predmeti u kojima su osumnjičeni i optuženi nedostupni trebaju ustupiti sudovima gdje se nalaze osumnjičeni i optuženi. Udruženja žrtava i njihove porodice su smatrali velikim propustom što ih niko nije konsultirao u vezi s produženjem roka.

Ovo je drugi put da se rok Revidirane strategije produži. Prvi rok bio je do 2023. godine te, nakon što nije ispoštovan, prihvaćen je novi, do kraja 2025. godine. Iako je kreirana 2018. godine, Revidirana strategija usvojena je 2020. i njome je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u decembru 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema njoj, trebali su, na državnom nivou, biti završeni u roku od sedam godina, do čega nije došlo, a preostali u roku od 15 godina.

Imena su u haškim presudama

Udruženja žrtava kontinuirano podsjećaju glavnog državnog tužioca Milenka Kajganića na četiri presude Haškog tribunala koje, uz zaključke o opsadi Sarajeva, sadrže i imena osoba na nižim nivoima koje su aktivno učestvovale u počinjenim zločinima.

Za terorisanje građana Sarajeva Haški tribunal je na doživotnu robiju osudio komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a Stanislava Galića, a njegova nasljednika Dragomira Miloševića na 29 godina zatvora. Za terorisanje civila u Sarajevu, između ostalih zločina, na doživotnu robiju osuđeni su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Kako je govorio Dragan Šljivić

"Kad pogodim, drago mi je. Drago mi je jer ih ne volim više, nema života sa njima više. Inače, ovo je humanije - puškom ubiti čovjeka, nego ga uhvatiti."

Ovo je izjava Dragana Šljivića koji je sa Zlatišta, iz okoline Sarajeva, snajperskim hicima gađao Sarajlije tokom opsade grada. Izjavu je dao na mjestu zločina za špansku televiziju. Ni on, ali ni nijedan drugi snajperista a bilo ih je u Sarajevu 278, još nije procesuiran za ubistva građana glavnog grada Bosne i Hercegovine tokom tripogodišnje agresije.