Držanje i glasanje pojedinih zastupnika Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Federalnom parlamentu a u korist vladajućih već odavno je upućivalo na mogućnost da rukovodstvo ove stranke u političkom životu BiH igra dvostruku igru.

U toj dvostrukoj igri Stranka za BiH je nominalna opozicija ali tokom nekih od ključnih parlamentarnih ogleda između vlasti i opozicije, nije rijedak slučaj bio da pojedini zastupnici SBiH staju na stranu vladajuće garniture.

To je posebno bilo vidljivo tokom 2024.godine kada je SBiH spašavala vladajuće a zauzvrat bila pomilovana imenovanjima, na što su upozoravali i neki drugi zastupnici opozicije.

Međutim, sada se čini da je toj prikrivenoj ulozi SBiH došao kraj, što je vidljivo iz kandidature Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH.

Tom kandidaturom, sa jedne strane HDZ je odgovorio na kandidaturu Slavena Kovačevića, a sa druge strane Semir Efendić je poduzeo manevar koji je podijelio bošnjačko-građansku opoziciju a Efendića gurnuo u zagrljaj vladajućima.

Efendić je potpuno svjestan da nema šanse u izbornoj trci za člana Predsjedništva BiH, ali smisao njegove kandidature i nije u nemogućoj pobjedi, nego u dogovoru sa jednim dijelom antibošnjačkih političkih struktura iz Trojke, da istekne svoju kandidaturu.

Po dogovoru Efendića i dijelova Trojke od kojih se nikada nije distancirao, Trojka i Efendić, nakon istaknute kandidature, imaju za namjeru ući u intezivan vještački sukob, koji bi sa sa strane vlasti (Trojke i HDZ-a) njima donio benefite u vidu razbijanja bošnjačko-građanske opozicije, a sa druge strane Semir Efendić bi bio promovisan u tobožnjeg lidera opozicije koji će tim vještačkim sukobom sa Trojkom podići rejting Stranke za BiH.

Iz tog obostranog interesa Efendića i Trojke porodila se njegova kandidatura za člana Predsjedništva BiH.

Ipak, ono što je već sada potpuno očigledno jeste da jedina konkretna posljedica te kandidature jeste u mogućnosti da HDZ  (pored člana PBiH koji glasa za Borjanu Krišto, kao što je to glasao nebošnjački i proHDZ-ovski član PBiH Denis Bećirović formirajući gotovo najgoru vlast u historiji BiH) dodatno dobije još jednog, to jeste, u potpunosti svog čovjeka u Predsjedništvu BiH u vidu nekog od poslušnika Dragana Čovića.

Izvan toga ne postoje nikakve druge pozitivne posljedice pomenute kandidature. Antibošnjačka vlast HDZ-a uz pomoć Trojke i prikrivenih saradnika iz opozicije bila upotpunjena.

Ono što ostaje nepoznanica jeste hoće li ljudi unutar Stranke za BiH koji zaista vjeruju u ono što o Trojci i HDZ-u govore, predložiti Efendiću revidiranje odluke ili napusiti tabor prikrivenih saradnika vlasti.

Bitno je i podsjetiti da se SBiH ovim potezom vratila na svoje početne političke i ideološke pozicije na kojima je bila oko zadnjih općih izbora, a to je okrilje Trojke i HDZ-a. Prvo je to uradila NES, inače stranka koja blisko sarađuje sa SBiH-om. Vidjeli smo da ni Efendićevoj stranci nije dugo trebala da vrate u isti politički habitat.