Zločin koji zahtijeva pravdu. Zločin koji se mora procesuirati. To je jedini način da se istini pogleda u oči. I to je bolno.

Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda u periodu od 1992. do 1995. godine obilježava se 14. maja u Goraždu. Tokom opsade ubijeno je više od 150 djece, dok ih je više stotina ranjeno.

U znak sjećanja na ubijenu mladost podignuto je i spomen-obilježje sa imenima djece stradale tokom rata.

Samo u tadašnjoj ulici Sandžačkih brigada ispred zgrade ubijeni su 15-godišnji Mirsad Ćulov i 16-godišnja Selvira Suljović. U maju 1992. godine ubijeno je devetero, a ranjeno 17 djece. Tokom cijele 1992. godine ubijeno je 49, a ranjeno 177 djece.

Do 1995. godine broj ubijene i ranjene djece bio je znatno veći, ali pravda do danas nije zadovoljena.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je na upit Preporod.info odgovorilo da su određeni predmeti u radu, ali da brojni zločini još nisu dobili sudski epilog.

- Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH postupao je u više predmeta koji se odnose na ratne zločine na području Goražda i okoline. U upisniku je evidentirano 16 predmeta koji se odnose na ovo područje. Neki predmeti pravomoćno su okončani prije više godina. U jednom predmetu je zbog nedostupnosti optuženog raspisana međunarodna tjeralica. Manje složeni predmeti, njih ukupno tri, ustupljeni su na procesuiranje kantonalnim pravosudnim organima u BPK Goražde. Pet predmeta je u fazi prijave ili istrage, a odnose se na ratne zločine na različitim lokalitetima u Goraždu i okolini i u radu su u Posebnom odjelu za ratne zločine, te više informacija ili detalja ne možemo davati. Jedan predmet je zbog nedostupnosti optuženog ustupljen pravosudnim organima Republike Srbije. Manji broj predmeta je u fazi suđenja ili u žalbenoj fazi gdje se čeka drugostepena presuda – potvrdili su iz Odjela za odnose s javnošću Tužilaštva BiH.

Dakle, još uvijek nema pravde za ubistva djece.

Tri decenije nakon užasnih događaja, odlukom Gradskog vijeća Goražda, na inicijativu Amara Imamovića, 14. maj proglašen je Danom sjećanja na ubijenu djecu Goražda.

Od prvog ubistva djeteta tokom 1.336 dana opsade, najmlađi stanovnici grada su kontinuirano ubijani.

Značajno je istaći da su među imenima na spomen-obilježju i djeca koja su imala direktnu ili indirektnu vezu sa Goraždem, ali su ubijena na područjima drugih općina.

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava je 2015. godine objavio knjigu "Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992.–1995." autora Muamera Džananovića, u kojoj su dokumentovani identiteti i okolnosti stradanja 548 ubijene i ranjene djece u Goraždu.

Najviše djece ubijeno je i ranjeno u aprilu 1994. godine, tokom operacije "Zvijezda 94" koju je izvela VRS na Goražde. Operacija je počela upravo ubijanjem i ranjavanjem djece.

Od 20 ubijene djece tokom te operacije, među prvim žrtvama bili su 11-godišnja Medisa Zukić i njen osmogodišnji brat Haris, koji je dan kasnije preminuo od posljedica teškog ranjavanja. Za manje od mjesec dana, koliko je operacija trajala, ranjeno je još 53 djece.

Posljednje ubistvo djece u Goraždu dogodilo se 20. avgusta 1995. godine, kada su ubijeni sedmogodišnja Selvedina Džafović, trogodišnji Armin Buljubašić i njegova sedmogodišnja tetka Šejla Užičanin.