Dvodnevno zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu, umjesto očekivanog rješenja, produbilo je krizu unutar međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Glavna tačka spoticanja – imenovanje novog visokog predstavnika – dovela je do otvorenog sukoba između Washingtona i ključnih evropskih prijestolnica, a SAD je prvi put javno nagovijestio mogućnost napuštanja trenutnog međunarodnog okvira u našoj zemlji.

Iako je dvodnevni sastanak trebao rezultirati potvrdom nasljednika Christiana Schmidta, koji je pod pritiskom američke administracije prije nekoliko sedmica podnio ostavku, pregovori su okončani bez dogovora.

Formirala su se dva nepomirljiva bloka. S jedne strane su SAD i Italija, koji snažno guraju iskusnog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok su s druge strane Francuska, Njemačka i Velika Britanija stale iza francuskog kandidata Renea Troccaza.

Američka strana nije skrivala razočarenje činjenicom da su evropski partneri "potkopali" njihov prijedlog. Iz Ambasade SAD-a stigla je neuobičajeno direktna poruka u kojoj se navodi kako je evropska razjedinjenost spriječila PIC da ispuni svoju osnovnu dužnost.

Amerikanci smatraju da je Landi, čije je kvalitete pred Kongresom hvalio i državni sekretar Rubio ističući njegovu sposobnost da osigura stabilnost, bio idealno rješenje koje su Evropljani blokirali.

Najviše pažnje ipak je privukla dramatična poruka američke delegacije koja je svojim kolegama iz PIC-a jasno poručila da se njihovo prisustvo i podrška OHR-u više ne smiju smatrati neupitnima.

U potrazi za devetim

Tri decenije "države u državi": Retrospektiva djelovanja svih visokih predstavnika u BiH

Iz diplomatskih izvora saznaje se da je Washington, isfrustriran onim što nazivaju "evropskom neodlučnošću", zaprijetio preispitivanjem svog daljnjeg učešća u međunarodnoj misiji u Bosni i Hercegovini.

Ovakva retorika predstavlja presedan u poslijeratnoj diplomatiji u našoj zemlji, sugerirajući da bi SAD, ukoliko se opstrukcije nastave, mogle potražiti druge mehanizme djelovanja izvan trenutnog formata PIC-a.

S druge strane, Berlin i Pariz, uz podršku Londona, insistiraju na tome da novi visoki predstavnik mora biti rezultat isključivo evropskog dogovora. Britanci su direktno stavili do znanja da se američki kandidat ne uklapa u njihovu viziju prioriteta, dok su Nijemci poručili da nema potrebe za žurbom i da Christian Schmidt može ostati na funkciji do kraja juna, kada je postavljen novi rok za postizanje dogovora.

Turska je, za razliku od ostalih, ostala rezervirana po pitanju konkretnih imena, ali je čvrsto stala na stranu očuvanja punih izvršnih ovlasti OHR-a, protiveći se bilo kakvom slabljenju ove institucije u trenutnim okolnostima.

U iščekivanju novog kruga pregovora krajem mjeseca, Christian Schmidt ostaje u tehničkom mandatu, uprkos činjenici da je njegova ostavka bila planirani uvod u novu fazu međunarodnog angažmana.

Pored kadrovske krize, članice PIC-a su se tokom sjednice dotakle i pitanja ekonomske stabilnosti, procesa digitalizacije te priprema za predstojeće Opće izbore, no ti su razgovori ostali u dubokoj sjeni američkog ultimatuma.

Pitanje koje sada dominira političkim kuloarima u Sarajevu nije samo ko će biti novi visoki predstavnik, već hoće li međunarodna zajednica, onakva kakvu smo je poznavali decenijama, preživjeti do jula, ili će američko gubljenje strpljenja označiti kraj ere PIC-a i OHR-a u Bosni i Hercegovini.