Osvajanje Istanbula, ili pad Konstantinopolisa, kako se još naziva, dogodilo se 29. maja 1453. godine, kada je osmanska vojska predvođena sultanom Mehmedom Fatihom osvojila Konstantinopolis. Sultan Mehmed Fatih je tokom osvajanja Istanbula imao 21 godinu.
Mehmed II, koji se ranije zarekao "Ili ću ja osvojiti Istanbul, ili će Istanbul osvojiti mene..." postao je osvajač grada na dva kontinenta. Historija ga od tog momenta više ne pamti kao Mehmeda II, nego kao sultana Mehmeda Osvajača (Fatih).
Osvajanjem Istanbula došao je i kraj 1.058 godina staroj Istočno-rimskoj imperiji.
Iako je pokorio grad, sultan Mehmed Fatih nije bio poguban po njegove starosjedioce. Panika i netrpeljivost, koja bi se povremeno pojavila, ubrzo je nestala, a gradu je vraćena njegova sigurnost.
Dozvolio Grcima da izaberu patrijarha
Sultan je dozvolio Grcima da izaberu patrijarha. Pozvao je novoizabranog patrijarha na večeru i uručio mu žezlo i krunu, s namjerom da uspostavi mir među muslimanima i kršćanima u gradu. Podjednaku blagonaklonost sultan je pokazao i prema jevrejskoj i armenskoj zajednici u Istanbulu.
Nakon osvajanja današnjeg Istanbula, sultan Mehmed Fatih, otkupio je današnju Aja Sofiju, o čemu i dan-danas postoje dokumenti koji to dokazuju, iako ju je prema svim pravima koja su važila u to doba mogao smatrati ratnim plijenom.
O kupovini džamije osim validnog dokumenta, koji to potvrđuje, govorili su i govore i brojni muslimanski učenjaci.
Jedan od njih, dr. Zakir Naik prije nekoliko godina govorio upravo o tome da je sultan Mehmed Fatih kupio Aja Sofiju, koja je kroz svoju historiju dugu 1.500 godina u nekoliko navrata mijenjala vlasnike.
- Izgradio ju je car Justinijan 537. godine, a nakon izgradnje bila je katedrala grčkih pravoslavaca, da bi 1204. godine u Četvrtom krstaškom ratu bila promijenjena u katoličku crkvu, što je bila sve do 1261. godine - objašnjava dr. Kair Naik historiju Aja Sofije.
Dakle, 667 godina bila je pravoslavna katedrala, a onda je 57 godina (1024. - 1261.) bila katolička crkva, da bi je Bizantijsko Carstvo, nakon što je preuzelo kontrolu, vratilo opet u pravoslavnu katedralu.
Osvajanja u ratu
Sve do 1453. godine, kada je sultan Mehmed Fatih osvojilo Istanbul, pravoslavna katedrala pretvorena je u džamiju, no tek nakon što je otkupljena.
- Postoje dokumenti koji dokazuju da je sultan Mehmed Fatih nakon osvajanja Konstatinopolja kupio Aja Sofiju i pretvorio je u džamiju - govori doktor Naik, te naglašava da je kao džamija egzistirala sve do 1931. godine kada je Mustafa Kemal Ataturk došao na vlast.
Do 11. jula 2020. godine Aja Sofija je bila muzej, da bi turski sud 10. jula poništio odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aja Sofiji je vraćen status džamije.
Ovaj postupak izazvao je brojne reakcije u svijetu, koji se nisu slagali s ovom odlukom Turske, no Naik je objasnio postupke onih koji su se trudili da čak ajetima iz Kur'ana dokažu kako vraćanje statusa džamije Aji Sofiji nije ispravno.
- Osmanlije su Konstantinopolj osvojile u ratu. Prema tome, neispravno je davati primjere koji govore o slučajevima kada je postojao mirovni ugovor između muslimana i nemuslimana. Naći ćemo da su mnogi nemuslimanski vladari uništavali džamije nakon okupacije. Primjera radi, mnoge džamije u Španiji su pretvorene u crkve ili muzeje, a mnoge su uništene - naglašava doktor Naik, te dodaje kako sultan Mehmed Fatih i nije morao kupiti Aja Sofiju:
- Bio je poznat zakon da kada osvojiš neku zemlju ona postane tvoja i može s njom raditi šta god hoćeš, a to je se odnosi na periodu koji je bio prije usvajanja Ženevskih konvencija.
Osvajanjem Istanbula, sultan Mehmed Fatih je ostavio duboki trag kako u zapadnjačkom svijetu, tako i u istočnjačkim civilizacijama.
