Pitanje da li Bosna i Hercegovina ulazi u mrežu dugova i političkog utjecaja zvaničnog Pekinga se nameće nakon što je Kina predstavila novi petogodišnji plan, obećavajući BiH "win-win" partnerstvo i investicijske mogućnosti – od infrastrukture i energetike, preko poljoprivrede, pa sve do visokih tehnologija, poput vještačke inteligencije.

Pristup strateški i dugoročan

Dok zvanični Peking poručuje da je "ići u stopu s Kinom isto što i ići u stopu s prilikom", analitičari pozivaju na "oprez". Podsjećaju na dosadašnje obrasce saradnje koje su obilježili tajni ugovori, netransparentnost, ekološki rizici i sve vidljiviji politički upliv Kine u unutrašnja pitanja BiH.

- Kineski pristup je uvijek strateški i dugoročan - kaže Pippa Gallop iz međunarodne mreže Bankwatch, koja se bavi, između ostalog, praćenjem i energetskih projekata sa kineskim učešćem na Zapadnom Balkanu.

Novost, po njenom mišljenju, predstavlja "neuobičajeno" miješanje Kine u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine.

Kao primjer ističe obraćanje kineskog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru ove godine, tokom kojeg je govorio protiv visokog predstavnika u BiH, dovodeći u pitanje i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u kontekstu "dizanja tenzija" u zemlji.

Ona navodi i da Kina u zemljama poput BiH "ne samo da investira u infrastrukturne projekte, već i polako gradi utjecaj kroz kredite, kompanijske mreže i kulturne inicijative".

U prilog tome idu i podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA BiH), u kojima se navodi da se od 2010. do 2022. godine Bosna i Hercegovina zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.

Šta Kina nudi BiH u narednih pet godina?

O "novim mogućnostima saradnje" u okviru novog petogodišnjeg kineskog plana je govorio otpravnik poslova Ambasade Kine Wang Guofei u kolumni objavljenoj polovinom novembra.

Istakao je kako je Kina "najveći trgovinski partner BiH u Aziji", te da novi kineski petogodišnji plan "otvara i nove mogućnosti" ekonomskog povezivanja Kine i BiH.

- Spremni smo na win-win saradnju između Kine i BiH kako bismo stvorili bolju budućnost za narod i građane obje zemlje - poručio je kineski diplomata.

Uz ekonomske projekte, on najavljuje i rast kulturnih i turističkih veza.

- Kineski građani će sve više putovati u inostranstvo, a kulturološki bogata i slikovita Bosna i Hercegovina sve je više atraktivna Kinezima - stoji u kolumni.

Ambasada Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila Radiju Slobodna Evropa (RSE) na pitanje koji će projekti u narednih pet godina biti u fokusu kineskih investicija.

Nisu dali ni objašnjenje zbog čega su neki projekti kineskih kompanija u BiH zaštićeni tajnim ugovorima, niti da li podržavaju ovakvu netransparentnu praksu poslovanja u BiH.

Vlastima u BiH (ne)odgovara transparentnost 

Damjan Ožegović iz Transparency International BiH upozorava da "godinama institucije odbijaju objavu ključnih informacija o finansiranju i ugovornim uvjetima, što opravdano izaziva sumnje na korupciju".

Kako navodi, "mnoge informacije, uključujući kamate i rokove otplate, nikada nisu bile javno dostupne".

Kao ilustraciju navodi gradnju autoputa Banja Luka - Prijedor, gdje je TI BiH dobio, čak, pet sudskih sporova protiv nadležnog ministarstva u bh. entitetu Republika Srpska, koje i dalje, uprkos presudama, odbija uvid u finansijski model.

Ugovor o gradnji tog autoputa potpisan je još 2018. godine sa kompanijom China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd koja je registrovala podružnicu u Banjoj Luci za tu namjenu.

Vrijednost projekta je tada iznosila oko 297 miliona eura za put od 40 kilometara.

Sedam godina kasnije, nijedan kilometar autoputa nije kompletiran, a odobreno je dodatno povećanje cijena radova od oko 80 miliona eura, uz obrazloženje da je "poskupio građevinski materijal". Ugovor je i dalje tajan.

Ožegović dodaje da vlasti u BiH imaju zakonsko pravo i obavezu da objave informacije od javnog značaja, bez obzira na stav privatnog ili stranog investitora.

Vlasti u BiH 'bez odgovora' 

Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovore od Vijeća ministara BiH, niti vlada oba bh. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, na pitanja o optužbama za netransparentnost u poslovima sa kineskim kompanijama u BiH.

Također, vlasti nisu pružile informacije o potencijalnim projektima sa Kinom u narednih pet godina.

Jedini djelimični odgovor stigao je iz Vlade Republike Srpske, u kojem se navodi da taj entitet ima "dobru saradnju" sa Kinom u različitim oblastima i da su "otvoreni" za moguće nove projekte sa "svim potencijalnim investitorima".

- Kineske državne kompanije trenutno rade na važnim projektima u Republici Srpskoj, kao što su izgradnja hidrocentrala Bistrica i Dabar, ali i autoput Banja Luka - Prijedor. Također, u saradnji sa kineskim partnerima nedavno je izgrađena bolnica u Doboju, a u planu su radovi na izgradnji dijela auto-puta Beograd – Banja Luka, sa posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko - navodi se u odgovoru Vlade RS-a.

BiH mora izbjeći zamku

Kina jača ekonomski i politički utjecaj na Zapadnom Balkanu, a Bosna i Hercegovina je dio tog procesa, upozorava za RSE Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) iz Podgorice.

- Najveći rizik za BiH su netransparentni ugovori, slaba kontrola i ekološke posljedice koje prate velike infrastrukturne projekte - ističe Banović.

Dodaje da će kineski fokus u narednim godinama, osim infrastrukture, biti i na informacionim tehnologijama, 5G mrežama i vještačkoj inteligenciji, uz jačanje kulturnog uticaja kroz obrazovne programe.

Banović upozorava i na primjer Srbije, gdje su kineske investicije donijele ekonomske koristi, ali i ozbiljna zagađenja, kršenje radničkih prava i pad demokratskih standarda.

- BiH mora izbjeći obrasce koji vode ka zavisnosti od kineskog kapitala i slabljenju institucija, jer bi se dugoročno ugrozilo evropske integracije - zaključuje Banović.

Upozorenja iz SAD-a i EU-a

Na saslušanju u američkom Kongresu 2. decembra, predsjedavajući Pododbora za Evropu, Keith Self je upozorio da Kina "koristi ekonomske dogovore širom regiona kako bi održala svoj maligni aparat i iskoristila korupciju na Zapadnom Balkanu".

A Evropsko vijeće za vanjske poslove (ECFR) u svom izvještaju objavljenom polovinom novembra, BiH svrstava među "najizloženije države kineskom utjecaju na Zapadnom Balkanu", upozoravajući da EU i dalje nema jasnu politiku prema angažmanu kandidata prema Kini.

Istaknutno je kako Peking sve dublje ukorjenjuje u sektore ekonomije, industrije i institucija u regiji, te da bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik koristi veze s Rusijom i Kinom kako bi "osigurao politički opstanak i odbio međunarodni pritisak".