Aleksandar Bortnikov, šef ruske Federalne službe sigurnosti, krajem maja je tvrdio da Zapad pokušava iskoristiti bivše borce oružane grupe ISIL-a protiv Irana.

- Zapadne obavještajne službe ne odustaju od pokušaja da iskoriste militantne teroriste iz Sirije kao posredničke snage u ratu protiv Irana - rekao je Aleksandar Bortnikov na sastanku obavještajnih zvaničnika iz osam bivših sovjetskih zemalja 26. maja, prema državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.

U februaru su Sjedinjene Američke Države počele prevoziti hiljade zatvorenih boraca povezanih s ISIL-om iz pritvorskih centara na sjeveroistoku Sirije u Irak. Ovaj potez uslijedio je nakon odluke sirijskog predsjednika Ahmeda al-Sharaae da se pridruži koaliciji protiv ISIL-a i povrati kontrolu nad sjeveroistočnim područjima pod kontrolom kurdskih snaga koje su, prema podacima američke vojske, pritvorile do 9.000 boraca ISIL-a.

Bortnikov nije precizirao koja obavještajna služba zapadne nacije navodno pokušava da ih "iskoristi" i nije predstavio nikakve dokaze, poput presretnutih razgovora ili fotografija.

Dakle, je li ruski obavještajni car i najbliži saveznik predsjednika Vladimira Putina otkrio tajnu operaciju Zapada protiv Irana ili je njegova objava bila pokušaj utjecaja na bivše vazale Moskve?

Bortnikovljeva agencija, poznatija po ruskom akronimu FSB, glavni je nasljednik sovjetskog KGB-a, gdje je služio s Putinom 1980-ih. FSB ima historiju dezinformisanja Putina, posebno o događajima u Ukrajini, prema Bijeloj kući, višestrukim curenjima informacija i medijskim izvještajima.

Genadij Gudkov, bivši oficir KGB-a i zakonodavac koji je postao Putinov kritičar, rekao je da Bortnikovljeve tvrdnje odražavaju nedostatak nadzora nad sigurnosnim agencijama u današnjoj Rusiji.

- Ovo su samo riječi, bez ikakvih dokaza, čak ni pokušaja da se potkrijepe detaljima ili činjenicama - rekao je Gudkov, koji je služio u KGB-u 1980-ih i kojem je 2012. godine oduzet status zastupnika nakon učešća u protestnim skupovima i kritiziranja korupcije u vladi.

Za Al Jazeeru je rekao da su, kada je bio dio parlamentarnih komisija za sigurnost u 2000-ima, zakonodavci, tužioci i sudovi mogli vršiti barem teoretsku kontrolu nad onim što su sigurnosne agencije govorile i radile.

- Kada je sva kontrola nad njima nestala, shvatili su da mogu lagati o bilo čemu i da ih niko nije mogao provjeriti - rekao je Gudkov, koji je pobjegao iz Rusije 2019. godine i tamo se traži kao "terorista i ekstremista".

U svojim komentarima o ISIL-u, Bortnikov je ponovio ranije tvrdnje FSB-a da su zapadne obavještajne službe "stvorile" oružanu grupu i "obučavale" njene borce.

- Historija ISIL-a počela je davno u sličnim iračkim zatvorskim kompleksima koje su nadgledale specijalne službe zapadne koalicije [predvođene SAD-om] - koja se bori u Iraku, navodno je rekao Bortnikov.

- Tada su naše nacije prijavile značajan porast broja pristalica džihadističke ideologije - navodno je rekao.

Hiljade stanovnika pretežno muslimanske regije Sjevernog Kavkaza u Rusiji pridružile su se ISIL-u prije više od deset godina, često vodeći svoje porodice sa sobom i povremeno napredujući u hijerarhiji.

Ruske obavještajne službe su dozvolile hiljadama navodnih "radikala" sa Sjevernog Kavkaza da pobjegnu u područja pod kontrolom ISIL-a u Siriji i Iraku i među njima su regrutovale agente ili doušnike, često ucjenjujući njihove rođake kod kuće, kažu posmatrači.

Neki od ovih zatvorenih agenata prebačeni su u Irak i kontaktirali su svoje nadređene u Rusiji, prema riječima Nikolaja Mitrohina, stručnjaka sa njemačkog Univerziteta Bremen.

Bortnikovljevi analitičari su interpretirali njihove poruke, dodajući "političku konstrukciju o onome što ne nužno dijele, ali koja sadrži ono što Putin želi čuti", rekao je Mitrohin za Al Jazeeru.

- Izjave ruskih specijalnih službi su uvijek enigmatične i zasnovane na nepoznatim premisama, ali ih je lako dešifrirati - rekao je.

- Bortnikovljeva tvrdnja "je pomalo nategnuta", rekao je za Al Jazeeru Ruslan Suleymanov, saradnik u Centru za nove euroazijske strategije, američko-britanskom think tanku.

- Za sada su ove informacije uglavnom glasine.

Međutim, rekao je da su neki bivši članovi Hayat Tahrir al-Shama, grupe koju je nekada predvodio predsjednik Al-Sharaa i njegovi saveznici, napustili Siriju i otišli u istočni i jugoistočni Afganistan, gdje ogranak ISIL-a u provinciji Khorasan (ISKP) i dalje djeluje.

Ova područja graniče s Pakistanom.

- Tamo se osjećaju mnogo ugodnije nego u Siriji, gdje su se nove vlasti, personificirane od strane Ahmeda al-Sharaae, potpuno distancirale od Islamske države i pridružile se koaliciji protiv ISIL-a koju predvodi Washington“ - rekao je Suleymanov.

Bortnikovljeve informacije o kontaktima između zapadnih obavještajnih službi i bivših boraca ISIL-a "djeluju prilično vjerovatnim", prema Nikiti Smaginu, stručnjaku za odnose Rusije i Irana.

- Ali izgradnja veza ne znači da će na kraju te snage marširati protiv Irana - rekao je za Al Jazeeru.

Bortnikovljeve tvrdnje bi također mogle biti pokušaj Kremlja da obnovi svoj opadajući utjecaj u bivšim sovjetskim republikama.

- Retorika zastrašivanja, pokazivanja da su SAD opasnije jer rade ovo ili ono, a mi vam možemo pomoći – ta retorika funkcionira s tom logikom - rekao je Smagin.

Obraćajući se bivšim sovjetskim sigurnosnim zvaničnicima, Bortnikov je tvrdio da navodni napori Zapada da "iskoristi" ISIL stvaraju sigurnosnu prijetnju bivšim sovjetskim nacijama u Centralnoj Aziji i Južnom Kavkazu koje graniče s Iranom ili njegovim susjedima, a čiji su obavještajni oficiri bili na sastanku.

Azerbejdžan i Armenija graniče s Iranom i nekada su bile njegove provincije. Centralnoazijske nacije Uzbekistan, Tadžikistan, Kazahstan i Kirgistan dijele historijske veze s Iranom. Hiljade ljudi iz Centralne Azije pridružile su se ISIL-u.

Bortnikov tvrdi da bi, ako ih "regrutuju" zapadne obavještajne službe, ovi ljudi mogli postati kanali "potkopavanja" utjecaja.

- Zapad pokušava blokirati integracijske procese, potkopati [bivše sovjetske] nacije iznutra, prisiliti njihove narode da zaborave zajedničku historiju i suprotstaviti ih jedne drugima [kako bi] ovdje uspostavio svoju vlast - tvrdio je Bortnikov.

Drugi posmatrač je rekao da Bortnikovljeve riječi "ne vrijedi shvatiti doslovno".

- Oni zvuče više kao element informativno-političke retorike nego kao odraz stvarne slike - rekao je za Al Jazeeru Emil Mustafayev, glavni urednik časopisa Minval Politika sa sjedištem u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana.

Putin, Bortnikovljev šef, koji decenijama njeguje veze s Teheranom i podržava ga protiv zapadnih sankcija, nije ponovio te tvrdnje. Nijedan bivši sovjetski oficir sigurnosti koji je prisustvovao samitu nije ga javno podržao.