Kada je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio budžet za državne institucije za 2026. godinu, iz Naše stranke su se ponovno odlučili ponašati kao da ne čine vlast upravo na nivou države, te kao da njihovi partneri u Vijeću ministara nisu upravo kadrovi SNSD-a, iz čijih redova dolazi ministar finansija Srđan Amidžić.

Vječno nešto objašnjavajući, predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, kritizirala je svog koalicionog partnera tvrdnjama da SNSD laže građane jer radi ono što tvrdi da toj stranci nije cilj - jača državu.

Je li to baš tako i kako su Ćudić i glavni negatori države na istoj strani?

SNSD kontinuirano godinama pokušava na razne načine oslabiti državne institucije, pa i njihove funkcije donošenjem niza zakonodavnih rješenja na koje je morao intervenirati i Ured visokog predstavnika, stvarajući paralelni sistem administrativnih tijela koja mimikriraju državne nadležnosti te stvaranjem suštinski, paralelne diplomatske mreže.

Bez obzira na tihe, puzajuće pokušaje državnog udara koji se u nekoliko navrata vidljivo manifestirao, stranka Sabine Ćudić ipak je pristala biti dio vlasti sa tom strankom koja je tokom aktuelnog mandata sa strankama Trojke (NiP, Naša stranka, SDP) dobila mogućnost da šire politički djeluje, kao i po dubini, nakon što su faktički sve poluge moći, pozicije u sistemu i institucijama prepuštene stranci Milorada Dodika. Stoga, Ćudić je jedna od najnepozvanijih da kritikuje bilo koga iz proste činjenice što je njena stranka vlast. Ergo, bez djelovanje kadrove te stranke i ostatka Trojke nije moguće donositi, veoma često iznimno loše odluke po državu.

Dok se takmiče u populizmu zaista ponekad nije moguće razlučiti kome pripada prvo mjesto u toj kategoriji, trenutno predsjedavajućem Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću (SDP) ili Sabini Ćudić jer su i Bećirović i kadar Naše stranke u Vijeću ministara ranije tvrdili da neće podržati budžet institucija BiH ukoliko se u njemu ne nađe stavka transfera sredstava BHRT-u.

Državni javni servis nije uvršten u budžet, a za njega su glasali svi iz Trojke.

SNSD svoju politiku temelji na formulacijama o tome kako ne postoji potreba jačanja državnih institucija, koje zarad širih ideoloških potreba nazivaju "zajedničkim", te da posljedično sve politike ili institucije trebaju supstancijalno izgledati kao da su "sastavljene od", a ne da u sebi sadrže ili određuju "nešto".

Time javnost, da upotrijebimo njenu formulaciju - lažu - i Sabina Ćudić i SNSD.

Budžet institucija BiH ne reflektira njihovo jačanje samim povećanjem izdvajanja novčanih sredstava jer se ona dominantno odnose na plate i druge naknade zaposlenima. Projekti, kapitalni projekti redovno izostaju i nerealiziranje tih sredstava samo se prebacuje na druge stavke koje pogoduju Trojkinim partnerima u vlasti.

Jačanje državnih institucija za vladajuće je jednako povećanju plata zaposlenima. To je veoma važno, iako suštinski beznačajno za osnaživanje institucija na koje se tako često pozivaju, ne samo Ćudić, već i njene kolege iz Trojke.

Na primjer, ministarstvo odbrane BiH jačalo bi se ne samo kadrovski, već i nabavljanjem konkretnih materijalno-tehničkih sredstava za odbranu, pa naša zemlja ne bi svoje naoružanje dobijala kao donacije, već bi ga aktivno kupovala. A, da. Kadar SNSD-a, ministar finansija nema nikakvu namjeru plaćati PDV za takvo šta.

I dok Vijeće ministara redovno, na skoro svakoj sjednici odobrava zaduživanje za kapitalne projekte predominantno od interesa za Rs, ko je ono rekao da se država jača ovogodišnjim budžetom? Istim onim za koje jeste i tek će da bude krajnje upitno da li ga je moguće izvršiti u predloženom obliku zbog politički i ekonomski suludog raspoređivanja sredstava sa Jedinstvenog računa trezora koji pokazuje da jedino gdje sredstva odlaze, jesu entitetske kase. "Zajedničke" ili institucije BiH?

Pa nije to mogao uraditi i takav sistem uspostaviti samo SNSD, morao je za to imati podršku Trojke.

SNSD nastavlja, polako, ali sigurno rušiti sistem iznutra i evidentno ne postoji razlika između njih i Ćudićkine Naše stranke koja im je partner.