Kada je riječ o primanju novih članica u Evropsku uniju, Evropska komisija ima glavni prioritet – osigurati da se nijedna nada ne pretvori u sljedeću Mađarsku.

Da bi se to postiglo, plan je iskoristiti Crnu Goru, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, kao "pokusnog kunića". Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izjavio je za POLITICO da s EU i zemljama članicama razgovara o tome kako bi to izgledalo, uključujući i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će predsjedavati Vijećem EU u drugoj polovini ove godine.

Vladavina prava

Komisija želi u pristupni ugovor Crne Gore uvesti "dugoročne zaštitne mjere" kako bi osigurala da blok može reagirati ako ova mala balkanska zemlja nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava, rekao je zvaničnik Komisije za POLITICO. Zvaničniku je zagarantirana anonimnost kako bi mogao govoriti o osjetljivim pregovorima, kao i drugim izvorima citiranim u ovom članku.

- Ovo će biti ugovor o pristupanju koji će definirati buduće ugovore o pristupanju - rekao je zvaničnik EU.

Crna Gora nije jedina zemlja koja se bori za pridruživanje EU. Ukrajina insistira na članstvu 2027. godine kako bi bila uključena u mirovni sporazum s Kremljom, dok će Island održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora.

Ipak, Milatović je napomenuo da "niko zapravo ne zna" kako će tekst u konačnici izgledati. Podgorica čeka da Komisija dostavi više informacija, dodao je.

Rasprava u sjedištu Komisije u Berlaymontu vodi se o tome koje su "pouke naučene iz proširenja 2004. godine", rekao je zvaničnik Komisije, misleći na period kada su se Mađarska, Slovačka i osam drugih zemalja pridružile bloku.

- Ima li naša Unija sposobnost da reagira na korake unazad? Ne baš - rekao je on.

Završna faza

Mađarska se pokazala kao svojevrsna opomena za EU. Budimpešta pod Viktorom Orbanom bila je trn u oku bloka, a prošlog mjeseca je blokirala 20. krug sankcija EU protiv Rusije i paket pomoći od 90 milijardi eura za Kijev.

Prioritet Komisije sada je osigurati da se Crna Gora i druge nove članice ne pretvore u "Mađarsku 2.0". Ugovor o pristupanju Crne Gore – zapravo pravila pod kojima zemlje ulaze u EU – izradit će radna grupa koju organizira kiparsko predsjedništvo Vijeća, uz doprinos svih zemalja članica.

Portparol kiparskog predsjedništva odbio je precizirati kada će radna grupa biti formirana. Međutim, zvaničnik Komisije rekao je za POLITICO da će se to desiti u roku od nekoliko sedmica, a dva evropska diplomata potvrdila su da se to očekuje tokom ovog mjeseca.

Komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je za POLITICO da je Komisija trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora, bez navođenja preciznog vremenskog okvira.

Francuska je jedina koja se protivi, rekao je jedan od diplomata. Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, potvrdio je za POLITICO još jedan visoki diplomata EU.

- Svi pokušavaju uvjeriti Francusku da se složi s tim - dodao je treći diplomata.

Pitanje veta

Još uvijek nije potpuno jasno kakav će oblik imati zaštitne mjere EU.

- Kruže određene ideje, ali niko još nije izašao s konkretnim prijedlogom - izjavio je za POLITICO evropski diplomata uključen u rasprave.

Neki od ranih prijedloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora ili druge nove članice prekrše temeljne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava. Druga tema rasprave iza kulisa je koliko dugo bi zaštitne mjere trebale ostati na snazi.

Za zemlje koje su se pridružile 2004. godine postojale su zaštitne klauzule o temama poput neuspjeha u provedbi pravila unutrašnjeg tržišta, ali one su se mogle aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile naročito robusne, pojasnio je diplomata.

Jedina "crvena linija" za Crnu Goru su ograničenja njenog prava glasa, rekao je crnogorski zvaničnik za POLITICO. Podgorici je prihvatljivo da EU nametne druge zaštitne mjere, ali ne bi željela odustati od svog glasa za stolom gdje se donose odluke.

Na večeri u srijedu u Briselu, na kojoj su bili ambasadori EU i šef kabineta predsjednice Komisije Ursule von der Leyen Bjoern Seibert raspravljalo se o proširenju. Međutim, prijedlog Komisije o ubrzanju članstva za zemlje kandidate putem procesa nazvanog "obrnuto proširenje" – dodjele članstva s ograničenim privilegijama i pravom glasa – oštro je odbačen, prema riječima trojice diplomata EU.

Unutrašnji sukobi

Sve je ovo uvjetovano ispunjavanjem ambicioznog cilja Crne Gore da postane 28. članica bloka do 2028. godine. Da bi to postigla, mora usvojiti veliki broj zakona kako bi se uskladila s pravilima EU.

Ipak, munjevit tempo reformi izaziva unutrašnje političke sukobe. Prošlog mjeseca crnogorski predsjednik kritizirao je poslanike zbog "izglasavanja zakona na prvu", bez adekvatnog čitanja ili rasprave, isprva odbijajući da ih potpiše prije nego što su popustili.

- Nije evropski standard da jednostavno dignete ruku i dobijete platu - rekao je Milatović za POLITICO, dodajući da čak i ako je zakonodavstvo neophodno za pridruživanje EU, zakonodavci bi i dalje trebali provesti detaljnu analizu.

- Istina je da Crna Gora efektivno prepušta svoju demokratiju Briselu, ali nema izbora ako želi pristupiti EU do 2028. godine - rekao je drugi evropski diplomata.

Uprkos tempu kojim se Crna Gora kreće, veliki je upitnik da li će se moći pridružiti do 2028. godine. Podgorici je preostalo da zatvori 20 od 33 pristupna poglavlja, a sljedeće – 21. poglavlje o transevropskim mrežama – trebala bi zatvoriti u martu, naveo je crnogorski zvaničnik.

Ratificiranje članstva

Očekuje se da će još četiri poglavlja biti zatvorena u junu. To bi joj ostavilo šest mjeseci da postigne cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine, nakon čega bi svih 27 sadašnjih članica EU, uključujući i Mađarsku, trebalo ratificirati njeno članstvo, što je samo po sebi dugotrajan proces.

Zvaničnik Komisije potvrdio je da je ambiciozni cilj Crne Gore tehnički moguć, posebno uz snažnu posvećenost Podgorice.

- Ali jedno je politika, a drugo život - zaključio je zvaničnik.

Milatović je priznao da je pred njima ogroman zadatak.

- Nije jednostavno završiti 20 poglavlja u manje od deset mjeseci. I tu zaista moramo raditi čak i više nego što se radi sada - rekao je crnogorski predsjednik.