Lider HDZ-a Dragan Čović ponovo je pohodio Zagreb gdje je imao dva zadatka. Prvi je traženje podrške Hrvatske pred putovanje u Sjedinjene Američke Države, a drugo je predstavljanje Darijane Filipović kao kandidatkinju za državno Predsjedništvo. Sve je s razlogom obavijeno u Južnu plinsku interkonekciju Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Naime, nije tajna da je Čović od početka aktuelizacije projekta Južne interkonekcije imao namjeru koristiti zakonodavnu proceduru vezanu za taj projekat kao polugu moći kako bi od američke administracije tražio podršku za izmjene Izbornog zakona kojim bi se garantiralo "legitimno predstavljanje".
Budući da je saznao da Sjedinjene Američke Države nemaju namjeru učestvovati u takvom planu, kao i da se Čović "preračunao" smišljajući plan, sada je prinuđen tražiti veću podršku susjedne Hrvatske kako bi tokom posjete State Departmentu mogao tvrditi da postoji šira podrška planovima HDZ-a koje podržava susjedna zemlja koja je uključena u projekat Južne interkonekcije.
Sa sobom je naravno poveo i najveću uzdanicu HDZ-a Darijanu Filipović, aktuelnu zastupnicu u Parlamentu Bosne i Hercegovine koja je ime sa kojim HDZ i dalje kalkulira pri objavi kandidature za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda. Priprema za predstojeće Opće izbore bila je jedna od tema razgovora sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem te ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlić Radmanom.
HDZ time nastavlja koordinitati svoju politiku sa zvaničnicima Hrvatske, tražeći podršku u nastavku provođenja politika koje za cilj imaju da se unutar Bosne i Hercegovine po vertikali osigura "jednakopravnost naroda", što u prijevodu znači da bi HDZ od nivoa mjesnih zajednica do Predsjedništva želio vidjeti kadriranje koje odgovara politikama te stranke, kako bi se zauvijek garantirao kontrolni paket u institucijama naše zemlje.
Nakon fijaska u Vatikanu, kada Sveta Stolica nije dala podršku HDZ-ovim fatamorganama, sada je bilo potrebno da Čović traži podršku od zvaničnika iz susjedne Hrvatske kako bi zajedno s njima razmotrio o čemu sve tačno u Americi može razgovarati, kako i sam ne bi završio na nekoj crnoj listi, što je bilo izgledno već prošle godine.
Projekat Južne interkonekcije BiH i Hrvatske ima još jednu dimenziju. Budući da većina projekta plinovoda prolazi kroz šumsko zemljište, jedan dio teritorije šuma koje su državno zemljište Bosne i Hercegovine kontroliše preduzeće blisko HDZ-u, pa se pretpostavlja da će to biti jedna od tačaka na kojoj će pokušati kapitalizirati sa Amerikancima zbog činjenice da se vodi nikada veća bitka za državnu imovinu u kontekstu njenog očuvanja.
Kako saznaje Stav, SAD nimalo nisu zainteresirane za Čovićeve quid pro quo ponude, ali on smatra kako su to jedina vrata ostala otvorena za ponovni pokušaj da se implementiraju izmjene Izbornog zakona po mjeri HDZ-a.
Hrvatski zvaničnici daju podršku Čoviću, posebno u nastojanju da se ostvari "potpuna jednakopravnost tri konstitutivna naroda" u izbornoj godini, kada nije jasno da li će Filipović uspjeti ostvariti pobjedu za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine iz bojazni da će dio glasova otići potencijalnom kandidatu hrvatske Petorke ili Slavenu Kovačeviću.
Panična turneja Čovića u traženju podrške ne samo za Izborni zakon već i za kandidaturu Filipović koju je s razlogom odgodio nakon prošle sjednice Predsjedništva stranke, govori više od hiljadu riječi.
Čovićeva diplomatska ofanziva više djeluje kao pokušaj spašavanja političkog manevra koji nije naišao na razumijevanje u Washingtonu, nego na unaprijed pripremljena strategija sa sigurnim ishodom. Oslanjanje na podršku Zagreba i istovremeno odmjeravanje snaga na domaćem političkom terenu ukazuje na neizvjesnost u kojoj se HDZ nalazi pred izbore, ali i na spremnost da se kroz međunarodne kanale pokuša osigurati politička prednost koju unutar Bosne i Hercegovine sve teže garantira.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh