Trump je ratu u Iranu dao četiri sedmice. Međutim, ukoliko se sukob oduži, ekonomisti upozoravaju da bi euro mogao doživjeti pad, dok istaknuti ekonomista Daniel Stelter ide i korak dalje, predviđajući potpunu recesiju.

Rat u Iranu od kraja februara izazvao je cjenovni šok energenata, što se direktno odrazilo na cijene nafte, benzina, dizela i plina.

Povećani troškovi za potrošače i energetski intenzivne industrije, poput hemijske i metalske (proizvodnja čelika), dodatno opterećuju njemačku ekonomiju koja je već ranije bila uzdrmana nepovoljnim ekonomskim prognozama.

Sada slabi i euro, čija trenutna vrijednost iznosi oko 1,16 dolara. Evropska valuta mogla bi biti posebno teško pogođena ako se ostvari scenarij po kojem bi rat u Iranu trajao znatno duže od "četiri sedmice", koliko je najavio američki predsjednik.

Ekonomista Daniel Stelter upozorava da bi "euro, koji je već strukturno slab zbog niskog rasta, visokog duga i političkih nesuglasica, bio pod dodatnim pritiskom jer bi kapital počeo oticati u investicije vezane za dolar, koje se smatraju sigurnim utočištem", izjavio je za Euronews.

Glavni ekonomista ING banke Carsten Brzeski upozorava da bi u takvom scenariju dolar prvi porastao, dok bi vrijednost eura dodatno pala.

Koliko nisko euro može pasti?

Najgori scenarij za euro dogodio bi se u slučaju trajne regionalne eskalacije na Bliskom istoku, praćene masovnim poremećajima u snabdijevanju energentima koji bi pogodili Evropu.

U kriznim situacijama investitori obično odustaju od dionica i okreću se "sigurnim utočištima" poput američkog dolara. Kako raste potražnja za imovinom vezanom za dolar, on postaje vrijedniji, dok euro gubi na vrijednosti.

- Ako blokada u Hormuzu potraje duže, odnosno nekoliko sedmica, cijena nafte mogla bi porasti na 100 dolara po barelu ili više. U tom scenariju dolar bi naglo ojačao, a euro bi dodatno pao, vjerovatno na nivo od oko 1,10 dolara - rekao je Brzeski.

U tom slučaju, kurs eura u odnosu na dolar mogao bi pasti na nivo između 1,10 i 1,12 dolara, ili čak znatno niže. To bi predstavljalo značajan gubitak vrijednosti u odnosu na dolar, od oko pet do osam posto.

Putovanja u SAD, uključujući troškove hotela, letova i kupovine, tada bi postala skuplja, a uvozna roba poput nafte, elektronike i sirovina koštala bi više kada se cijene preračunaju u eure.

Osjetljivost tržišta

Globalna nafta, lokalni udar: Može li se stabilizirati rast cijena goriva u BiH

Pad od pet do osam posto u narednim sedmicama značio bi najniži nivo eura još od energetske krize 2022-2023. godine, izazvane invazijom na Ukrajinu.

Ovakav razvoj događaja ne mora nužno značiti recesiju konkretno u Njemačkoj, ali bi ovaj najgori scenarij bio ogroman uteg za ekonomski oporavak koji se trenutno nazire, objašnjava Brzeski.

Stelter predviđa još drastičniji pad.

- U najgorem slučaju, smatram da bi euro mogao pasti znatno ispod najnižih nivoa iz krize 2022-2023. i privremeno skliznuti ispod pariteta s dolarom, odnosno na nivo od 0,90 do 0,95 dolara za euro - podvukao je.

Recesija? Teške posljedice po Njemačku.

S druge strane, ekonomista Daniel Stelter vidi posebno teške posljedice po Njemačku u slučaju najgoreg scenarija, koji bi podrazumijevao višemjesečnu blokadu, dugotrajan rat i uništavanje ključne infrastrukture.

- Više cijene energenata djeluju kao dodatni teret, smanjujući potrošnju i investicije. Već slabo industrijalizirane zemlje poput Njemačke duboko bi utonule u recesiju – dok bi cijela eurozona ušla u barem tehničku recesiju - objasnio je Stelter.

Stelterova prognoza je da će profitne marže u energetski intenzivnim sektorima – hemijskoj industriji, proizvodnji čelika, automobilskoj industriji i mašinogradnji – doživjeti kolaps. Evropski berzanski indeksi vjerovatno bi pali "mnogo oštrije od američkih tržišta".

Poslovni model "energija unutra, industrija van" ponovno bi se našao pod ogromnim pritiskom.

Stagflacija – visoka inflacija u kombinaciji sa slabim rastom – mogla bi izazvati talas prodaje dionica na njemačkom DAX-u, jer bi uspaničeni investitori istovremeno počeli povlačiti svoj kapital.

Što je blokada duža, posljedice su teže

Dugotrajna blokada stvorila bi neravnotežu u kamatnim stopama i na tržištu obveznica.

- Na kraju bi Evropska centralna banka (ECB) morala ponovno snažnije intervenirati na tržištu kako bi spriječila novu dužničku krizu - kaže Stelter.

To je zato što bi "nominalni prinosi mogli porasti zbog zabrinutosti oko inflacije, ali bi se istovremeno povećao pritisak na visoko zadužene zemlje, uključujući Francusku, zbog rastućih premija rizika".

Bolna transformacija

Između Pekinga i Washingtona: Njemačka potraga za identitetom u svijetu koji se mijenja

Stelter upozorava da su zamislivi čak i "ekstremni skokovi cijena" u slučaju eskalacije poput napada na tankere ili fizičkog oštećenja infrastrukture.

Tada bi se dogodio tzv. crni labud u energetskom sektoru, s dalekosežnim posljedicama poput iznenadnih prekida u snabdijevanju ili eksplozije cijena koje bi uzdrmale globalnu ekonomiju.

- Takav šok bi opet pokrenuo rasprave o racionalizaciji potrošnje, obustavi proizvodnje i izmještanju industrije u inostranstvo - kaže Stelter.

Izvoz bi mogao doživjeti kolaps uprkos povoljnom kursu eura, koji teoretski njemački izvoz čini jeftinijim.

Razlog: globalna potražnja opada jer visoke cijene energenata opterećuju svjetsku ekonomiju u cjelini, posebno u energetski ovisnim zemljama poput Kine, Indije i SAD-a. Posljedično, tamošnji poduzetnici troše manje, što znači i manje narudžbi za njemačku industriju.

Ugrožena stabilnost eurozone?

Evropska centralna banka (ECB) mogla bi se naći u nezahvalnoj dilemi. Njen zakonski mandat je održavanje inflacije na nivou od oko dva posto u srednjoročnom periodu.

Ako rat u Iranu potraje kratko, ECB će morati sniziti kamatne stope kako bi podržala ekonomiju – niže kamatne stope čine kredite povoljnijim, što podstiče investicije i potrošnju.

Međutim, ako sukob potraje, ECB se suočava s problemom. Tada ne bi mogla sniziti kamatne stope kao mjeru pomoći ekonomiji zbog povratka inflacije. Naprotiv, morala bi pauzirati s rezovima ili čak povećati kamatne stope.

U tom scenariju euro bi ostao pod pritiskom, dok bi ekonomija izgubila zamah. U najgorem slučaju, stagnacija i recesija postale bi neizbježne, što bi uzrokovalo bijeg kapitala iz Evrope.

- Rastuće cijene energenata bi matematički povećale stopu inflacije u eurozoni za barem jedan dodatni postotni bod ako cijene ostanu visoke nekoliko mjeseci - objasnio je Stelter.

Istovremeno, ekonomski rast bi doživio kolaps, što je, prema Stelteru, "klasična stagflacijska zamka".

- Politički gledano, raste pritisak da se visoko zadužene zemlje podrže niskim kamatnim stopama i otkupom obveznica. To ECB dodatno stavlja u ulogu prikrivenog finansijera država – na što ukazujem već godinama. Slijedom te logike, ovakav sukob pojačava sumnje u dugoročnu stabilnost trenutnog monetarnog poretka u eurozone - dodao je on.

Postoji li sretan kraj?

Brza deeskalacija rata u Iranu i okončanje bliskoistočnog sukoba u roku od četiri do pet sedmica mogli bi vratiti euro na povoljniji kurs. Ipak, trenutno je potpuno neizvjesno kada i kako će se ovaj sukob završiti.

Snažan otpor u Iranu i protivljenje tamošnjeg rukovodstva bilo kakvoj "promjeni režima" mogli bi, u najgorem slučaju, produžiti sukob na mjesece.

- Ne bi bio problem da se sukob završi za nekoliko sedmica i da ključna energetska infrastruktura u Saudijskoj Arabiji i Kataru ne pretrpi značajna oštećenja - zaključio je Stelter.