Lansiranjem online platforme Registar 145a, građani Bosne i Hercegovine dobili su praktičan alat koji put od uočenog govora mržnje na internetu do zvanične pravne prijave svodi na svega nekoliko klikova.

Autor platforme Selmir Mujagić pokrenuo je ovaj besplatni servis s ciljem da pojednostavi prijavljivanje negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, u skladu s članom 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Reakcija javnosti potvrdila je potrebu za ovakvim rješenjem: u samo tri dana od puštanja platforme u rad, Tužilaštvu Bosne i Hercegovine upućeno je više od 50.000 krivičnih prijava, što je već rezultiralo prvim reakcijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i uzimanjem izjava od svjedoka.

Iako se projekt od samog početka suočava s tehničkim DDoS napadima i pravnim pritiscima, sistem koji štiti anonimnost prijavitelja i dalje je u funkciji. Dok se prijave nastavljaju nizati, pokretači ove inicijative pozivaju na zvaničnu institucionalizaciju platforme, ukazujući na to kako tehnologija može uspješno premostiti dugogodišnji jaz između građana i pravosudnog aparata.

Kako pojašnjava Mujagić za Stav, ključna kapisla nije bio jedan događaj, nego obrazac koji godinama gledamo svi: neko napiše da genocida nije bilo, ispod se "zakuha" svađa koju čine stotine komentara i na tome se sve završi.

- Zakon smo imali, ali ono što nije postojalo bio je put od komentara do Tužilaštva. Običnom čovjeku ta procedura je izgledala kao zid od papira, troškova i nepoznanica, pa je odustajao prije nego što bi i počeo. Registar 145a je nastao iz jedne jednostavne odluke – taj put skratiti na nekoliko klikova. Kad prijava postane jednostavna koliko i komentar, šutnja prestaje biti jedina opcija. Rezultat smo vidjeli odmah. U roku od 24 sata na stotine profila, komentara i stranica obrisano je iz straha pred primjenom zakona - govori nam Mujagić.

Naš sagovornik priča da su počeli od jednostavnog principa – najbolja zaštita podataka je ne posjedovati ih. U prvoj fazi od prijavitelja ne traže ni ime, ni e-mail, a ni IP adresu. Krivična prijava kasnije ide s njegove vlastite adrese direktno Tužilaštvu i nikad ne stoji na njihovom serveru.

- Ono što ne posjedujemo, niko nam ne može ni ukrasti. A pokušavali su... Od prvih dana trpimo redovne noćne DDoS napade. Podigli smo zaštitu koja ih je sve odbila. Kad tehnika nije uspjela, krenulo se pravnim putem, tj. pokušali su oboriti naš hosting, nisu uspjeli; pokušali su oboriti i samu zaštitu, nisu uspjeli. Na kraju su stigle i prijeteće poruke – "ako me ne mogu ‘riješiti’ pravno, ima i drugih načina". Moj odgovor na sve to je jednostavan – stranica je i dalje online – dodao je.

Iskreno govoreći, vjerovali su u odziv, ali ovakve razmjere nisu, priča nam, mogli ni predvidjeti ni isplanirati. Za samo tri dana građani su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine uputili više od 50.000 krivičnih prijava, a uz to je u sistem ušlo i preko 5.000 novih prijava nakon posljednjih događaja, koje tek čekaju provjeru i odobrenje, nakon čega slijede novi masovni talasi.

- A znamo da nije prijavljeno ni sve što je viđeno. Ti brojevi ruše najopasniji mit da je društvo ravnodušno. Nije bilo ravnodušno, bilo je bez alata. Ljudi nisu šutjeli zato što odobravaju, nego zato što nisu vjerovali da njihova prijava išta mijenja. Čim je put postao jednostavan i siguran, spremnost koja je cijelo vrijeme postojala postala je vidljiva i mjerljiva.

Podnosioci prijava, prema riječima Selmira Mujagića, već dobijaju pozive SIPA-e, koja po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine uzima izjave svjedoka o ovim predmetima. Sistem se, dakle, pokrenuo, ali je tačno, govori, da javnost to zaslužuje čuti od institucija, a ne od njih.

- Upravo tu je jaz između građana i institucija koji rezultatima dokazujemo da se može premostiti: preko 50.000 krivičnih prijava upućenih Tužilaštvu Bosne i Hercegovine za tri dana, više nego što je ovakvih prijava stiglo za svih pet godina otkako član 145a postoji. Sličnim alatom smo Poreznoj upravi za tri dana poslali preko 14.500 prijava vezanih za kladionice, više nego što ta institucija zaprimi za dvije godine. Tehnologija je uradila ono što državni aparat godinama ne uspijeva: brzo, efikasno i transparentno usmjeriti borbu protiv negiranja genocida i govora mržnje. Zato je moja poruka institucijama jasna: Registar 145a mora postati dio državnog sistema, u vlasništvu države, pod našim tehnološkim nadzorom. Vrijeme je za zvaničnu institucionalizaciju - kategoričan je Mujagić.

U našoj državi je prvo pitanje uvijek "čiji si i ko te finansira". Kada je riječ o Selmiru Mujagiću – odgovorio nam je jednostavno: "Ja sam dijete ove zemlje, rođeno u ratu, i želim da ga više nikad ne vidim. To mi je i finansijer i nalogodavac."

- Neću se praviti da je jednostavno. Svakodnevni uvid u koncentriranu mržnju nije nešto na što se čovjek navikne. Ali ovaj teret odavno ne nosim sam. Kroz košnicu se za tri dana okupilo prvih 1.000 koji su rekli "dosta", druga se napunila za manje od tri dana, treća se puni upravo sada. Među njima su doktori, advokati, inženjeri, profesori, policajci, inspektori, radnici, penzioneri, mladost iz cijele Bosne i Hercegovine i dijaspore. Na projektu danas radi preko dvadeset ljudi iz košnice koji provjeravaju i odobravaju prijave, a na samom početku dobrovoljno su se javili i BHFanaticosi - govori Mujagić o ozbiljnom pristupu.

Na kraju je Selmir Mujagić istakao da ga nosi to što narod ovo osjeća kao nadu, tj. lagano se vraća vjera da običan čovjek može napraviti velike stvari. To liječi više nego što sadržaj truje.

- Do sada smo imali zakone koji se nisu poštovali. Da jesu, ništa od ovoga ne bi bilo potrebno. Zato sistemi koje gradimo trebaju biti u vlasništvu države, a pod tehnološkim nadzorom košnice, jer je povjerenje građana vezano upravo za taj nadzor. Konkretno, već sam kreirao sisteme za inspekcije u kojima se predmet prati od predaje do zatvaranja slučaja, prvobitno kroz platformu feth.ba, a implementacija za jednu inspekciju je trenutno u izradi. Kroz košnicu danas imamo kapacitet da ovakve alate izgradimo za sve institucije, i neki od njih će uskoro biti pušteni. Cilj nije zamijeniti institucije, nego ih povezati s građanima.