Analitički izvještaj koji razmara britanski Doma lordova govori o situaciji u Bosni i Hercegovini govori o BiH kao "stabilnok, ali izuzetno krhkoj" državi u kojoj prividni mir ne odražava institucionalno zdravlje zemlje, već duboko zamrznutu krizu u kojoj su državne institucije pod stalnim blokadama.

Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine sistemski se ignorišu, a država se nalazi u specifičnom političkom vakuumu s obzirom na to da je visoki predstavnik Christian Schmidt podnio ostavku, ali ostaje na dužnosti do izbora svog nasljednika.

Najveći izvor unutrašnjih tenzija i dalje je lociran u RS-u, gdje nije došlo do suštinske promjene političkog kursa. O lideru SNSD-a Miloradu Dodiku navedeno je da je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika zbog čega je kažnjen sa šestogodišnjom zabranom obavljanja javnih funkcija, koje je zapravo samo formalno napustio.

Izvještaj navodi kako je Dodika zamijenio SNSD-ov Siniša Karan, koji je nastavio sa provođenjem secesionističke agende većim intenzitetom. Također se tvrdi da unutrašnja politička trvenja pretvaraju Bosnu i Hercegovinu u poligon za geopolitičko odmjeravanje snaga između Zapada i Rusije.

Dok Moskva otvoreno podržava vlasti u RS-u, protivi se postojanju Ureda visokog predstavnika (OHR) i optužuje zapadne sile za destabilizaciju regije, primarni cilj ruske vanjske politike u BiH ostaje nepromijenjen već dvije decenije: održavanje države duboko podijeljenom i nefunkcionalnom kako bi se trajno blokiralo vođenje jedinstvene vanjske i sigurnosne politike, a samim tim i napredak ka NATO integracijama.

Istovremeno, izvještaj navodi kako su unutar samog zapadnog bloka vidljive  taktičke pukotine te da Velika Britanija drži beskompromisnu liniju, zadržava sankcije, investira milione u borbu protiv ruskih cyber napada i dezinformacija, te šalje vojne stručnjake na teren, dok su pak s druge strane, Sjedinjene Američke Države povukle kontroverzan potez ukidanja sankcija Dodiku, navodeći kao razlog "konstruktivne poteze" Narodne skupštine Rs, "što ukazuje na pokušaj Washingtona da pragmatičnim ustupcima vrati "srpske lidere u institucionalne okvire".

Dom lordova tematizirat će i ovogodišnje Opće izbore, cijeneći dijelove izvještaja koji govore o situacija u Bosni i Hercegovini kao "visokorizičnoj". Kombinacija zapaljive retorike, rasta islamofobije, odlaska Schmidta u nepovoljnom trenutku i otvorenog stranog uplitanja po ocjeni izvještaja prijeti da dodatno paralizuje zemlju.

Izvještaj Doma lordova jasno upozorava da odsustvo otvorenog konflikta ne smije zavarati međunarodnu zajednicu. Bosna i Hercegovina ostaje neuroalgična tačka Evrope u kojoj bi unutrašnje političke blokade, ako budu potpomognute agresivnijim ruskim djelovanjem, mogle lako prerasti u ozbiljan sigurnosni izazov za cijeli kontinent.