"Nikad nemojte prestati razgovarati s Rusijom", glasio je posljednji savjet pokojnog Thorvalda Stoltenberga, nekadašnjeg norveškog ministra vanjskih poslova, njegovu sinu Jensu, generalnom sekretaru NATO-a od 2014. do 2024. godine, koji o tome i o mnogim drugim epizodama iz svoga mandata piše u knjizi koja u engleskom izdanju nosi naslov "On My Watch: Leading NATO in a Time of War".

Stari Thorvald, nama poznatiji kao ne odveć uspješni posebni predstavnik generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju, umro je 2018. godine, usred možda i najveće krize u historiji NATO-a, kojom se morao baviti Jens Stoltenberg - zahtjevom američkog predsjednika Donalda Trumpa da evropski saveznici finansijski više pridonesu vlastitoj odbrani.

"Osjećam se kao idiot, a ja sam poslovni čovjek"

Stoltenberg u svojoj knjizi, koja se u oktobru pojavila u norveškom izdanju (već je rasprodano prvo izdanje od 20.000 primjeraka), a u međuvremenu je prevedena na više jezika, piše o Trumpovu nezadovoljstvu koje je kulminiralo krajem juna 2018. godine.

- Njemačka izdvaja samo jedan posto BDP-a za obranu! To je šokantno! Osjećam se kao idiot, a ja sam poslovni čovjek - vikao je Trump u telefonskom razgovoru s generalnim sekretarom NATO-a.

- Angela Merkel mi je rekla da bi Njemačka možda 2030. mogla izdvajati više. I smijala se dok mi je to govorila. Slušajte me dobro! Vama NATO očajnički treba. Nama NATO ne treba. Ako mi odemo, više se nećemo vratiti - objašnjavao je Trump i potom se još jednom okomio na Njemačku:

- Ta zemlja je pod kontrolom Rusije zbog uvoza plina. Oni hrane zvijer! Njemačka je bogata zemlja, morat će plaćati više. I to ne 2030. godine, nego odmah sada, od sutra. Ovo ne može ovako više dalje.

Stoltenberg objašnjava da je uspio smiriti američkog predsjednika rekavši mu da će do samita 11. i 12. jula u Briselu uvjeriti evropske lidere da izdvajaju više za odbranu, najmanje dva posto BDP-a. Samo nekoliko sati prije sastanka, uspio je ishoditi saglasnost za završnu deklaraciju u kojoj će se evropske članice obavezati na odbrambeno ulaganje od 33 milijarde dolara u kratkom roku.

"Mi štitimo Njemačku, štitimo Francusku, štitimo sve"

Na samitu se nastavio Trumpov šou, piše Stoltenberg. Američki predsjednik počeo je nabrajati doprinose pojedinih članica NATO-a:

- Belgija 0.9, Hrvatska 1.26, Estonija dva posto BDP-a. Hvala! Francuska 1.79. Nije loše, Emmanuel, nije loše. Njemačka 1.2 posto! Hajde, Angela!.

U Trumpovoj tiradi najgore prolazi tadašnji luksemburški premijer Xavier Bettel:

- Luksemburg! Ti si tako drag dečko, gdje si? 0.46 posto. Neću više razgovarati s tobom. Ali siguran sam da će na kraju sve biti u redu. Moja žena misli da si drag dečko. Mi štitimo Njemačku, štitimo Francusku, štitimo sve i svakoga. To se događa već mnogo desetljeća. Drugi američki predsjednici su pokretali isto ovo pitanje, ali nisu ništa učinili. Moram nešto poduzeti jer je to nepravedno prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkim poreznim obveznicima - rekao je Trump okupljenim evropskim čelnicima.

Trumpov pritisak s vremenom je dao rezultate, pogotovo u njegovu drugom predsjedničkom mandatu: članice NATO-a sada su se obavezale trošiti pet posto BDP-a na odbranu do 2035. godine. Stoltenberg kaže da je Trump bio u pravu:

- Evropske zemlje premalo su uložile u odbranu i nisu ispunile ono što su obećale. Za njega je posebno provokativno bilo to što su evropske zemlje rekle jedno, a učinile drugo.

Zanimljivo je da Trumpovi saradnici u njegovu prvom mandatu uglavnom nisu odobravali njegove metode. Tako je tadašnji američki ministar obrane James Mattis Stoltenbergu otvoreno priznao da se srami zbog Trumpova ponašanja i pritom mu se izjadao:

- Znaš, Jens, moj posao je prilično čudan. Ujutro ustanem i prvo pročitam novine. Ako nigdje ne piše da sam otpušten, odlazim u svoj ured.

Rusi su u pravilu poštovali sporazume

U svojoj knjizi Stoltenberg iznosi i detalje sa sastanaka s ruskim čelnicima:

- Putin se doimao kao racionalan čovjek koji naporno radi i usmjeren je na rezultate, a ton naših razgovora bio je uglavnom prijateljski. Rusi su u pravilu poštovali sporazume koje smo sklopili.

Bivši generalni sekretar NATO-a smatra da Rusija nije nepobjediva. Ističe da je u pravilu dolazilo do velikih unutarnjih prevrata nakon što je Rusija gubila ratove. Nakon Krimskog rata 1856. ukinuto je kmetstvo.

Kao posljedica poraza od Japana u ratu 1905. godine, ruski car je bio prisiljen prihvatiti diobu vlasti i parlamentarne izbore. Poraz u Prvom svjetskom ratu doveo je do Oktobarske revolucije 1917. godine, a Sovjetski Savez raspao se vrlo brzo nakon povlačenja sovjetskih snaga iz Afganistana 1989.

Kad se kao norveški premijer 2013. godine sastao s tadašnjim ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom, tokom neobaveznog razgovora Stoltenberg kaže svom kolegi:

- Otvorena granica i prijateljstvo između Rusa i Norvežana predstavljaju znatan napredak. Nema nikakvog razloga da osjećate strah od NATO-a.

Medvedevljev odgovor je pomalo zapanjujući:

- Ne, ne osjećamo strah od Norveške. Ne bojim se ni predsjednika Baracka Obame ni kancelarke Angele Merkel. Ali ko će doći poslije vas? Iz historije smo naučili da se barem jednom u svakom stoljeću pojavi neki luđak sa Zapada koji želi osvojiti Rusiju. U 18. stoljeću napao nas je švedski kralj Karlo XII. I namjeravao je zauzeti Moskvu. Napoleon je zauzeo naš glavni grad 1812. U 20. stoljeću napali ste nas dvaput u dva svjetska rata. Hitler je 1941. stajao pred vratima Moskve. A ne zaboravite da smo tek zakoračili u stoljeće u kojem se sada nalazimo.

Rusija i Afganistan

Hrvatska se u Stoltenbergovoj knjizi spominje u još jednom zanimljivom razgovoru. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ovako je odgovorio na njegovu primjedbu o ruskoj agresiji na istočnu Ukrajinu:

- O kakvoj ruskoj agresiji na istočnu Ukrajinu govorite? Narod u istočnoj Ukrajini su separatisti, baš kao Slovenci i Hrvati koji su se odvojili od Jugoslavije. Jeste li bili protiv Hrvatske i Slovenije? Pa to su danas zemlje članice NATO-a.

U oktobru 2024. Jens Stoltenberg, danas norveški ministar finansija, prepustio je svoju dužnost u NATO-u bivšem nizozemskom premijeru Marku Rutteu. Kao najveće uspjehe svoga mandata ističe primanje Švedske i Finske u članstvo NATO-a, a kao najveći neuspjeh povlačenje iz Afganistana:

- Napustili smo zemlju i ostavili milione Afganistanaca da ih talibani ponovno ugnjetavaju.

(Index)