Kurt Waldheim (21. decembar 1918. – 14. juni 2007.) bio je austrijski diplomat i političar, poznat kao četvrti generalni sekretar Ujedinjenih nacija (1972. – 1981.) i šesti predsjednik Austrije (1986. – 1992.). Njegova karijera obilježena je diplomatskim uspjesima, ali i kontroverzama povezanima s ulogom u Drugom svjetskom ratu.

Rani život i nacistička prošlost

Waldheim je rođen u Sankt Andrä-Wördernu, blizu Beča. Studirao je pravo i diplomatiju na Univerzitetu u Beču, diplomiravši 1939. Tokom Drugog svjetskog rata služio je u Wehrmachtu, njemačkoj vojsci, prvo na Istočnom frontu, a kasnije na Balkanu, uključujući Jugoslaviju i Grčku, kao obavještajni oficir u grupi armija E pod komandom generala Alexandera Löhra.

Dokumenti otkriveni 1980-ih ukazuju na njegovu svijest o ratnim zločinima, poput deportacija Jevreha iz Grčke i operacija blizu logora Jasenovac u NDH. Iako je tvrdio da je obavljao samo administrativne dužnosti, primio je odlikovanja od nacističkog režima i ustaške NDH, što je kasnije izazvalo skandal poznat kao "Afera Waldheim". Nakon rata izgradio je karijeru u austrijskoj diplomatiji, služeći kao ministar vanjskih poslova (1968. – 1970.).

Desetljećima kasnije, tokom lobiranja za njegov izbor za generalnog sekretara UN-a, jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito, koji je za vrijeme rata predvodio jugoslovenske partizane, odlikovao je Waldheima jednim od najviših jugoslovenskih odlikovanja, ne znajući detalje o njegovoj prethodnoj vojnoj službi.

Karijera u UN-u

Kao generalni sekretar UN-a od 1972. do 1981., Waldheim se usredotočio na mirovne pregovore, uključujući sukobe na Bliskom istoku i u Vijetnamu. Njegov mandat kritiziran je zbog neučinkovitosti u rješavanju kriza poput sukoba u Angoli i na Cipru, ali je bio poznat po promicanju humanitarnih misija. Kina je 1981. stavila veto na njegov treći mandat, što ga je vratilo u Austriju.

Predsjednički izbori 1986.

Waldheim se kandidirao za predsjednika Austrije 1986. kao kandidat Austrijske narodne stranke (ÖVP). U prvom krugu izbora, 4. maja 1986., osvojio je najviše glasova, ali bez apsolutne većine. U drugom krugu, 8. juna 1986., pobijedio je kandidata Socijaldemokratske stranke (SPÖ) Kurta Steyrera s 53,9 posto glasova.

Kampanja je bila obilježena optužbama o njegovoj nacističkoj prošlosti, što je izazvalo međunarodni skandal. Uprkos tome, dobio je podršku mnogih Austrijanaca, dijelom zbog nacionalnog prkosa prema vanjskim kritikama i svog imidža iskusnog diplomate.

Stavovi tokom predsjedništva

Tokom predsjedništva (1986. – 1992.), Waldheim je zagovarao austrijski neutralitet i konzervativne vrijednosti, u skladu s politikom ÖVP-a, usmjerene na jačanje nacionalnog identiteta i suverenosti. Njegovo predsjedništvo bilo je međunarodno izolirano jer su zemlje poput SAD-a zabranile njegov ulazak zbog prošlosti.

Bio je prvi austrijski predsjednik koji nije službeno posjetio SAD. Uprkos tome, u Austriji je zadržao određenu podršku. Nije tražio reizbor 1992., djelomično zbog kontinuiranih kontroverzi. Njegova prošlost potaknula je širu raspravu u Austriji o suočavanju s nacističkom historijom, što je kulminiralo izjavom kancelara Franza Vranitzkyja 1991. o suodgovornosti Austrijanaca za zločine nacizma, objavio je Index.