Ahmed-bega Salihbegovića džamija i Preljubovića Dašnica džamija, koje predstavljaju važan dio islamske i kulturne baštine Bijeljine, uskoro će blistati starim sjajem. 

Počevši od sabaha 13. marta 1993. godine i tokom naredna dva dana, strahovite eksplozije su razarale bijeljinske džamije, među kojima Salihbegovića džamiju i Preljubovića Dašnica džamiju. 

Džamije su minirane sistematski, pod nadzorom policije i stručnjaka, a nakon rušenja ostatke su uklonile vojne građevinske mašine. Sve što su generacije muslimana gradile i čuvale vijekovima, izbrisano je za tri dana. Bošnjaci su samo pogledom mogli ispratiti građevinske mašine i kamione koji su potpuno očistili placeve na kojima su bile džamije. 

Nakon obnove rada Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina 1998. godine, pokrenuto je pitanje vraćanja vakufskog zemljišta i zatražene dozvole za obnovu porušenih džamija. Obnova svih džamija počela je u zimu 2002. godine, a Bošnjaci Bijeljine do danas su predani u cilju da svom gradu vrate dio duše.

Salihbegovića džamija prolazi kroz završnu fazu obnove, vraćajući značaj u vjerskom i kulturnom životu ovog kraja.

- Salihbegovića džamiju u mahali Selimovići izgradili su 1875/76. godine nasljednici hadži Ahmed-bega Salihbegovića, nakon njegovog preseljenja, a po njegovoj volji. Nažalost, i ona je minirana i srušena 13. marta 1993. godine, ali je sada, zahvaljujući vakifima ove džamije, u završnoj fazi obnove. Obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama. Bila je i bit će ponos bijeljinskih Bošnjaka muslimana, kao simbol opstanka i uzdizanja, uprkos svemu - poručuje u razgovoru za Stav Emir Musli, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina. 

Pored džamije, dodaje on, uz nišane Ahmed-bega Salihbegovića, bilo je još desetak nišana bijeljinskih uglednih Bošnjaka iz familije Salihbegović. Nišani su bili pod zaštitom države, a Medžlis Islamske zajednice Bijeljina prikuplja podatke kako bi u budućnosti rekonstruirao te nišane. Za sada, kaže Musli, ne ide lahko.

Najavio je da je svečano otvorenje Salihbegovića džamije planirano u drugoj polovini mjeseca septembra ove godine.

Nakon Salihbegovića džamije, 2026. godine u planu je svečano otvorenje Preljubovića Dašnica džamija.

- Najmlađa bijeljinska džamija izgrađena je 1905. godine u mahali Dašnica. Vakifi ove džamije bili su Mehmed-beg i Ali-beg Preljubović, potomci čuvene srednjovjekovne bosanske vlastele. Oni su uvakufili plac i uzeli najvećeg učešća u izgradnji. Dašnica džamija nije imala nikakvog vakufa, a izdržavale su je njene džematlije. Kao dotrajala, 1979. godine je porušena, a na njenom mjestu izgrađena je nova džamija. Ni "Ljepotica", kako su je Bijeljinci zvali, nije preživjela rušenje u martu 1993. godine -  navodi Musli. 

Prije ove dvije bijeljinske ljepotice, prošle 2024. godine otvorena je i džamija Ahmed-age Krpića.

Kako poručuju iz Bijeljine, obnova džamija nije samo fizička rekonstrukcija objekata, već i vraćanje dijela identiteta i naslijeđa zajednici koja se trudi da očuva vjeru i kulturu usprkos izazovima prošlosti.