Estonija se suočava s povećanom nesigurnošću zbog blizine s ruskom granicom i historijskih tenzija. Iako je Estonija članica NATO-a, strah od ruskih provokacija stvara im nesigurnost. Zakonodavne mjere, poput povećanih ulaganja u odbranu i izgradnje bunkera, pokazuju odlučnost zemlje da se pripremi za mogući sukob, prenosi BBC.
- Navikli smo na njihove trikove i taktike - rekao je estonski šef granične policije Egert Belitsev.
- Ruska prijetnja za nas nije nova.Trenutno su stalne provokacije i napetosti na granici. Granična policija snimila je kako ruski stražari uklanjaju plutače na rijeci Narvi koje označavaju granicu između dviju zemalja - rekao je.
Oko 96 posto ljudi u Narvi su izvorni govornici ruskog jezika, a mnogi imaju dvojno državljanstvo.
Estonija se brine da bi Putin, ako postane sigurniji, mogao iskoristiti veliku rusku etničku zajednicu oko Narve kao izgovor za invaziju. To je plan koji je već primijenio u Gruziji i Ukrajini.
- Koristimo dronove, helikoptere i avione, koji koriste GPS signal i stalno se događa ometanje GPS-a. Rusija ima veliki utjecaj na to kako obavljamo naše zadatke.
Camille Grand, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za odbrambene investicije, smatra da bi, nakon Ukrajine, Putin vjerojatno bio skloniji ciljati neku zemlju izvan NATO-a (kao što je Moldavija), nego izazivati članicu NATO-a zbog manjeg rizika od međunarodne odmazde.
Ako se postigne mir u Ukrajini, predviđa viša istraživačica dr. Messmer, Rusija će vjerojatno nastaviti s kampanjama dezinformacija i cyber ratom u Evropi, kao i sabotažama i špijunažama u Baltičkom moru.
- Mislim da će nastaviti sa svim vrstama destabilizirajućih aktivnosti, čak i ako dođe do mira koji je povoljan za Ukrajinu.
No, Grand ne želi u potpunosti umanjiti mogućnost da bi Putin mogao ciljati Baltik.
Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno bi prvo razmislio o tome kako bi NATO saveznici reagirali u slučaju napada na Estoniju. Da li bi SAD-e, Francuska, Italija ili Velika Britanija riskirali rat s Rusijom zbog Narve, malog dijela Estonije na istočnom rubu s Rusijom?
Ako NATO ne bi reagirao, to bi išlo u korist Putinu. Također, ruska invazija destabilizirala bi cijeli Baltik, jer bi strani investitori vjerovatno napustili regiju.
U Estoniji postoji i zabrinutost da bi Donald Trump mogao smanjiti američko vojno prisustvo u Evropi. Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur ističe:
- Ako napadnu čak i dio Estonije, to bi bio napad na cijeli NATO. Jesmo li zajedno ili nismo?
Zbog stalne nesigurnosti u Baltiku i Poljskoj, zemlje u toj regiji uvode nova zakonska rješenja za jačanje odbrane. Poljska je najavila obaveznu vojnu spremnost za svakog odraslog muškarca, dok poljski premijer Donald Tusk razmatra francuski prijedlog za podjelu "nuklearnog kišobrana" s evropskim saveznicima, u slučaju povlačenja američkog "nuklearnog štita".
U Baltičkim zemljama, poput Estonije, uvode se zakoni koji nove zgrade obavezuju da imaju skloništa, a planiraju izdvojiti 5 posto BDP-a za odbranu od 2026. Litva planira 5-6 posto, a Poljska 4,7 posto BDP-a, kako bi izgradili što veću vojsku u Evropi.
Estonija sve više traži pouzdanu podršku od evropskih saveznika, a Velika Britanija ima veliku ulogu. Britanija ima 900 vojnika stacioniranih u Estoniji, a obećala je povećati svoje prisustvo.
U bazi u Tapi, vojni oficir Alex Humphries ističe važnost oklopnih vozila i tenkova Challenger za odbranu.
- Cijeli NATO se osjeća izloženo. Svi na Baltiku i u istočnoj Evropi osjećaju prijetnju iz Ruske Federacije. Ne želimo rat, ali ako dođe, potpuno smo spremni odbraniti Estoniju – kaže on.
Estonija ulaže u nove vojne bunkere i dronove, iako njihove snage same ne bi bile dovoljno jake da se odbrane od ruskog napada, objavio je Index.hr.
