Dokument pod nazivom "Smjernice ekonomske i fiskalne politike FBiH za period 2027–2029. godina", koji je Vlada Federacije BiH brže-bolje usvojila, na papiru izgleda sjajno.

Pun politički modernog rječnika u kojem se spominju"zelena tranzicija", "digitalna transformacija", "inkluzivni rast" i "evropske integracije". Međutim, kada taj sterilni, birokratski optimizam stavite u kontekst surove finansijske realnosti s kojom se Federacija suočila samo nekoliko dana ranije, dobijate klasičan politički SF.

Posljednje zaduženje Vlade FBiH na Londonskoj berzi teško 800 miliona eura (što je sa kamatama blizu dvije milijarde konvertibilnih maraka koje će građani morati vratiti) razotkriva sve nedostatke takvog ekonomskog modela. Najveći cinizam aktuelne vlasti leži u pokušaju da se zaduživanje po nevjerovatno nepovoljnim komercijalnim uslovima na međunarodnom tržištu predstavi kao "ekonomski trijumf".

Tvrdnje da se bh. entitet Federacija BiH "uspješno zadužila" vrijeđaju inteligenciju svakoga upoznatog s konceptom osnova kućnog budžeta jer, ako odete u banku i uzmete nepovoljan kredit da biste pokrpili tekuće minuse i preživjeli do plate, vi niste "uspješni" – vi ste u problemu.

Opozicija s pravom ukazuje na to da je taj potez povučen s jasnim predizbornim motivom. Kupovina socijalnog mira kroz vještačko održavanje likvidnosti, najave povećanja penzija i krpljenje budžetskih rupa pred same izbore, prepoznatljiv je rukopis politike koja ne vidi dalje od izborne noći.

Strategija je sasvim jasna: preživjeti mandat, podijeliti novac iz budžeta i stvoriti privid stabilnosti, a račune ostaviti onome ko vlast postane nakon oktobarskih Općih izbora. To neodoljivo podsjeća na mandat vlade pod vodstvom SDP-a koji je u ekonomskom kolapsu i socijalnom buntu završio 2014. godine. Sada, kad Standard & Poor's upali alarm, SDP-ova vlada piše bajke.

Da se ne radi samo o "proizvoljnim kritikama opozicije", pokazuje surova i hladna ocjena ugledne svjetske rejting-agencije Standard & Poor's. Dok nam Vlada u svojim smjernicama obećava "dugoročnu fiskalnu održivost", ova agencija otvoreno upozorava da bi buduće vlasti u periodu 2027. i 2028. godine mogle imati ozbiljne probleme s konsolidacijom budžeta.

U prijevodu, strani finansijski analitičari vide ono što Vlada pokušava sakriti iza fraza o "zelenoj agendi", a to je da FBiH troši novac koji nema, a posljedica toga je ugrožavanje javnih finansija koje nastupa onoga trenutka kada trenutna politička garnitura pokupi kofere.

Gdje će zapravo otići milijarde maraka duga? Vlada tvrdi da će se ulagati projekte i infrastruktruru, no realnost nas uči da se novac specifično koristi za tekuću potrošnju.

Smjernice 2027–2029 zvuče kao spisak lijepih želja jer govore o "racionalizaciji troškova javne uprave" i "jačanju fiskalne discipline", ali kako vjerovati u fiskalnu disciplinu vlade koja jednim potezom na berzi optereti sistem dugom od dvije milijarde KM?

Mračna realnost zaduživanja na Londonskoj berzi je opasana. Građanima se oko vrata steže omča dužničkog ropstva. Kada dugovi dođu na naplatu 2027. i 2028. godine, bit će sasvim jasno da se "inkluzivni rast" iz dokumenata Vlade FBiH u suštini odnosi na inkluzivno vraćanje predizbornih dugova.