Dok se globalni politički potresi i klimatski ekstremi prelamaju preko ključnih svjetskih trgovačkih ruta, račun za te poremećaje ubrzo bi mogao stići na adrese domaćih potrošača. Najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) pale crveni alarm: referentna mjera svjetskih cijena prehrambenih roba u septembru je skočila na prosječnih 136,0 bodova. To je rast od 1,5 posto u odnosu na avgust, ali i zabrinjavajućih 5,8 posto u poređenju s istim periodom prošle godine.

Iza ovih suhoparnih brojki krije se savršena oluja sastavljena od geopolitičkih blokada, divljanja troškova transporta i nepredvidivog vremena koje nemilosrdno kosi globalne prinose.

Crnomorske omče i sušne njive

Rast su agresivno predvodile žitarice, čije su cijene za samo mjesec dana skočile 5,1 posto, što znači da su sada čak 17,2 posto skuplje nego u septembru prošle godine. Svjetsko tržište pšenice zabilježilo je skok od 6,3 posto. FAO to direktno pripisuje logističkim omčama u nestabilnoj regiji Crnog mora i sušnoj sjetvi koja je pogodila Sjevernu Ameriku. Istovremeno, kukuruz prati ove stope rasta sa skokom od 5,6 posto zbog slabijih prinosa u Sjedinjenim Američkim Državama i srezanog izvoza iz Brazila.

Bosanski uvozni rulet

Za Bosnu i Hercegovinu ova kretanja imaju težinu direktnog ekonomskog udara. Država koja uvozi čak dvije trećine pšenice koju konzumira – oslanjajući se prvenstveno na polja Srbije, Hrvatske i Mađarske – nalazi se na prvoj liniji fronta globalnih cjenovnih šokova.

Svaki potres na berzama u Čikagu ili Parizu, kao i logistički zastoj na Crnom moru, momentalno se prelijeva na domaće mlinare, pekare, a na kraju i na novčanike građana. Kada globalne cijene divljaju, regionalni izvoznici brzo prilagođavaju svoje tarife, ostavljajući bh. tržište potpuno ogoljenim. Da stvar bude gora, FAO indeks cijena riže porastao je za 1,4 posto usljed nepovoljnih vremenskih prilika i sezonski sužene ponude, što dodatno destabilizuje osnovnu potrošačku korpu.

Makroekonomske makaze i globalni pritisak

Glavni ekonomista FAO-a, Maximo Torero, upozorava da pritisci koji se nagomilavaju na tržištima roba postaju sveobuhvatni. Poremećaji u strateški važnom Hormuškom moreuzu i na Crnom moru, u sinergiji s klimatskim faktorima, lančano podižu troškove energije, transporta i vještačkih đubriva. Torero otvoreno naglašava da će se, ukoliko se ovaj trend nastavi, efekti sa svjetskih berzi vrlo brzo pretopiti u direktno poskupljenje hrane na policama lokalnih prodavnica, što je scenario koji najteže pogađa zemlje hronično ovisne o uvozu hrane i energenata.

Prognoze za naredni period ne nude utjehu. Novi FAO izvještaj o ponudi i potražnji žitarica ukazuje na pad globalne proizvodnje za 2,1 posto u 2026. godini, koja će se spustiti na nešto manje od 2,98 milijardi tona. Uprkos padu proizvodnje, prognoza globalne potrošnje blago je povećana, što stvara opasne makroekonomske makaze. Očekuje se da će svjetska trgovina žitaricama pasti za 3,5 posto u odnosu na prošlogodišnji rekordan nivo, prvenstveno zbog transportnih i izvoznih ograničenja kroz Crno more.

U sjenci El Niña

Kao sol na ranu, Sistem za informisanje o poljoprivrednim tržištima (AMIS) u svom novom izvještaju upozorava na buđenje i jačanje razornog klimatskog fenomena El Niño. Ovaj prirodni fenomen unosi ogromnu neizvjesnost u azijske prinose riže, koji tokom ovakvih epizoda obično padaju za 1,0 do 1,5 posto ispod očekivanog trenda.

U ambijentu gdje se spajaju skupe vozarine, nesigurni plovni putevi i spržene njive, globalno tržište hrane ulazi u fazu potpune nepredvidivosti. Za Bosnu i Hercegovinu ovo je ultimativna opomena: u globalnoj podjeli karata, apsolutna ovisnost o uvozu osnovnih namirnica postaje luksuz koji više ne možemo platiti.