Uz borbu protiv korupcije – Kosovo. Objava Memoranduma studentskog pokreta u kojem navode da je Kosovo "sastavni dio Srbije" podigla je prašinu u javnosti koja ih podržava u najavi ulaska u političku utakmicu protiv vlasti.
Dok dio građana smatra da ovakav stav ujedinjuje većinu birača u Srbiji, kritičari ocjenjuju da studenti nacionalističkom politikom ne mogu da pobijede Srpsku naprednu stranku predsjednika Aleksandra Vučića.
Akademci, koji su nakon nesreće u Novom Sadu na protestima širom zemlje okupljali stotine hiljada ljudi, optužuju vlast za korupciju i traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice Željezničke stanice 2024.
Ranije su poručivali da se prije ispunjenja zahtjeva za vanrednim izborima, koji još nisu raspisani, neće izjašnjavati o pitanjima "koja polarizuju javnost".
- Memorandum pokazuje da ni studenti nisu u stanju da izbjegnu zamku nacionalističke politike Srbije, koja počiva na kosovskom mitu - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Žarko Korać, profesor Univerziteta u Beogradu u penziji.
Studentski pokret nema lidere, a Memorandum su objavili na društvenim mrežama putem kojih komuniciraju sa javnošću.Nema međutim odgovora na pitanja ko je autor dokumenta, niti zbog čega su svojim zahtjevima sada priključili i stav o Kosovu.
RSE je ta pitanja postavio krovnoj grupi "Studenti u blokadi" na Instagramu i kontaktirao neke od studenata koji su najavili odgovore, ali do zaključenja teksta oni nisu stigli.
Odgovorio im je Vučić, navodeći da studenti u blokadi "ne razumiju situaciju na Kosovu".
Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost koju ni vlast, ni većina opozicije u Srbiji ne priznaje. Beograd i Priština od 2013. uz posredovanje Evropske unije pregovaraju o normalizaciji odnosa.
U Memorandumu navode da je "očuvanje Kosova i Metohije zajednički imenitelj" svih njihovih nastojanja i pozivaju se na Ustav u koji je 2006. unijeto da je Kosovo sastavni dio Srbije.
Prije nego što je objavljen na društvenim mrežama, Memorandum je pročitan na tribini u Kragujevcu u centralnoj Srbiji, s koje su govornici poručili da su zabrinuti da bi Univerzitet u Prištini, sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, mogao biti ugašen.
Univerzitet u Kosovskoj Mitrovici radi u okviru paralelnog sistema Srbije, koji je za Kosovo nelegalan. Ovo nije prvi put da su se studenti izjašnjavali o kosovskom pitanju od početka antivladinih protesta 2024. godine.
Na protestu na državni i vjerski praznik Vidovdan u Beogradu prošle godine, istakli su da vanjska politika Srbije "mora biti zasnovana na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, Ustava, vojne neutralnosti i zaštiti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i u regionu".
Jedan od govornika na tom skupu bio je i univerzitetski profesor Milo Lompar, poznat po desničarskim stavovima. On je u svom obraćanju rekao da je u Ustavu Srbije "Kosovo i Metohija neotuđivi dio Srbije", pominjao je i odbranu suverenosti bh. entiteta RS, srpskog naroda u Crnoj Gori, srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Svojim nazivom studentski dokument o Kosovu podsjetio je srbijanske dio javnosti na kontroverzni Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) iz 1986. godine. U njemu se iznose navodne tvrdnje o ugroženosti srpskog naroda u tadašnjoj Jugoslaviji.
Kritičari ovaj dokument smatraju uvodom u ratove devedesetih koji su najpre počeli u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a potom 1998. i na Kosovu.
NATO je 1999. pokrenuo bombardovanje tadašnje Jugoslavije kako bi spriječio zločine srpskih policijskih i vojnih jedinica nad albanskim civilima na Kosovu.
Nezavisnost Kosova je uslijedila devet godina nakon okončanja bombardovanja i povlačenja srpske policije i vojske sa Kosova.
Pred Međunarodnim sudom u Hagu, za ratne zločine nad Albancima na Kosovu, osuđeni su visoki vojni i politički zvaničnici Srbije.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh