Svijet | 15.07.2026.

Borba još traje

15. juli: Deset godina od pokušaja puča u Turskoj

Prema istraživanju Areda Researcha, 70 posto turske javnosti i dalje FETÖ smatra prijetnjom i opasnošću, a kontinuirana borba protiv njega, koja je započela 15. jula 2016. godine, još uvijek traje.

Autor:  Bojan Budimac

Vrijeme leti, već deset godina je prošlo od pokušaja FETÖ puča 15. jula 2016, a detalji tog izuzetno kompleksnog događaja i dalje izlaze na površinu. To nije čudno s obzirom da ni svi sudski procesi nisu okončani.

Na žalost potpuni konsenzus oko pitanja šta se zapravo desilo te noći ni deset godina kasnije nije postignut. Žilavost gulenističke laži, koja je plasirana nakon neuspjeha puča, da je sve to bio "teatar" i/ili "kontrolisani puč" opstaje do dana današnjeg u manjinskom segmentu društva.

Prema istraživanju Areda Researcha, 70 posto turske javnosti i dalje FETÖ smatra prijetnjom i opasnošću, a kontinuirana borba protiv njega, koja je započela 15. jula 2016. godine, još uvijek traje. Sedamdeset posto nije malo, ali 30 posto – uvijek su podjele u Turskoj u istim ili sličnim postotcima – je vrlo glasna i agresivna manjina.

U obraćanju parlamentarnoj grupi uoči 15. jula lider Partije nacionalističkog pokreta (MHP) Devlet Bahçeli je osvetlio kompleksnost događaja, čije pojednostavljenje ne idu nikome u korist:


"15. juli je jedna od posljednjih karika u lancu borbe turske nacije za nezavisnost kroz historiju. 15. juli nije bio samo noć izdaje u kojoj su tenkovi izašli na ulice, ratni avioni nisko letjeli, a oružje usmjereno protiv naše nacije. 15. juli je bio višestruki pokušaj invazije s ciljem urušavanja Republike Turske iznutra, uzurpacije nacionalnog suvereniteta i stavljanje okova na volju turskog naroda. Stoga je ispravno tumačenje događaja od 15. jula nacionalni imperativ, ne samo za razumijevanje prošlosti već i za zaštitu budućnosti. Jer ne možemo 15. juli opisati samo kao pokušaj puča. Gledajući 15. juli isključivo kao pobunu FETÖ-a nije dovoljno. 15. juli je rezultat traženja drugih puteva od strane onih koji nisu mogli proći pored Çanakkale (Galipolja). 15. juli je bio pokušaj demontiranja iznutra onoga što nisu mogli pokoriti tokom Nacionalne borbe. 15. juli je bio pokušaj onih koji nisu uspjeli provesti Sèvreski sporazum da postignu isti cilj različitim metodama. 15. juli označava novi front u dugoj i mračnoj borbi vođenoj protiv volje turske nacije da živi nezavisno. Izdajnička organizacija poznata kao FETÖ je samo podizvođač i prljavo oruđe korišteno u ovoj mračnoj shemi."

Obilježavanje 15. jula je emotivni roler koster, na kome se smenjuju ponos zbog, u svjetskoj historiji, jedinstvenog događaja u kojem je turski narod odbranio demokratski poredak po cijenu života (253 ljudi šehida, a skoro 3.000 gazija), tuga za palima u toj borbi i ogorčenost zbog tvrdoglavih pokušaja da se veličanstveni heroizam koji je goloruki narod pokazao te noći diskredituje kao "teatar".

Šutnja i ravnodušnost zapadnih saveznika glede 15. jula je također izvor ogorčenosti. O tome da su ti isti saveznici istovremeno jataci za odbegle FETÖ teroriste da ne govorimo.

Da je demokratija, koju imperijalisti nameću silom oružja po svijetu zaista u američko-cionističkom interesu Hollywood (ako ne Spielberg lično) bi napravio bar jedan film o 15. julu. Međutim, prije se može očekivati (pozitivan) film o životu i nedelu Fetullaha Gülena iz kuhinje u kojoj se kuhaju manipulacije percepcijom, jer "FETÖ je samo podizvođač i prljavo oruđe korišteno u ovoj mračnoj shemi" – američko-cionističkoj, dodao bih.

Drugo istraživanje Optimar Researcha je ustanovilo da 69,2 posto ispitanika smatra FETÖ prijetnjom. Samo 27,7 posto ne smatra FETÖ prijetnjom – opet slični postotci. Prema istraživanju Optimara, FETÖ se smatra opasnijim od terorističke organizacije PKK – još jednim prljavim oruđem u mračnoj shemi, sada srećom na izdisaju.

Međutim, FETÖ unatoč smrti vođe nije na izdisaju i 15. juli je dobar datum za podsjećanje na tu činjenicu.

Nedavno je glavni predsjednički savjetnik i zamjenik predsjedavajućeg Predsjedničkog odbora za pravnu politiku, Mehmet Uçum, u svojoj analizi za Anadolu Agency napisao sljedeće:

"Ova organizacija nije samo 'teroristička organizacija koja iskorištava religiju', već 'špijunska i teroristička organizacija koja koristi vjerske osjećaje u službi imperijalizma'... Banda FETÖ i dalje predstavlja rizik i prijetnju Turskoj, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, kao instrument imperijalizma (posebno SAD-a i nekih evropskih zemalja). Drugim riječima, iako je njen otvoreni organizacijski kapacitet oslabio, rizik koji predstavljaju njene ćelijske i eksterno povezane aktivnosti se nastavlja. Ova prijetnja i rizik su značajno smanjeni unutar Turske, ali nisu završeni. Značajan napredak je postignut u inostranstvu. Međutim, borba protiv bande FETÖ nikada se ne može tretirati kao rutinski sigurnosni problem, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu...U okviru zakona, posebne i nekonvencionalne metode borbe će se nastaviti bez prekida. Ne smije biti mjesta samozadovoljstvu. Neophodno je da se borba nastavi sa velikom odlučnošću dok se ova špijunska i teroristička organizacija potpuno ne demontira."

U intervjuu za Sabah ministar pravde Akın Gürlek je pružio detalje glede te borbe. Samo u prvih šest mjeseci 2026. godine, protiv postojeće strukture provedeno je 1.065 operacija, a privedeno je 2.451 osoba.

"Do danas je ukupno 720.338 osoba podvrgnuto pravnim postupcima u istragama vezanim za FETO/PDY. Sudske odluke donesene su u vezi sa 636.934 od ovih osoba. Pored 127.102 osobe koje su dobile osuđujuće presude, 124.743 osobe su oslobođene nakon što je utvrđena njihova nevinost. Ove brojke su najkonkretniji dokaz o tome koliko pedantno i pravedno pravosuđe djeluje i osjetljivosti koja je pokazana kako bi se osiguralo da 'nevini ne budu kažnjeni zajedno sa krivima'. Trenutno su istrage i suđenja u toku protiv 83.404 osobe," izjavio je Gürlek.

Navodeći da borba protiv FETÖ-a nije samo policijska operacija već "Veliko državno pročišćenje", Gürlek je naglasio da je Fethullahova teroristička organizacija (FETÖ/PDY – PDY = Paralel Devlet Yapılanması – Paralelna državna struktura) lukava "špijunska mreža nove generacije" koja koristi moć države protiv države, što se veoma razlikuje od klasičnih struktura, te je iznio sljedeća zapažanja: "Kada ljudi pomisle na terorističke organizacije, prvo pomisle na naoružane strukture koje otvoreno provode akcije u planinama ili na ulicama. Međutim, fundamentalna razlika koja razlikuje FETÖ/PDY od klasičnih terorističkih organizacija, čineći je 'novom generacijom', jeste da ne pokušava srušiti državu izvana silom oružja i direktnim sukobom. Umjesto da svrgne državu izvana, FETÖ/PDY ima lukavu i složenu strukturu koja koristi vlastitu moć, oružje i mehanizme države protiv same države," piše Sabah.

Petnaestog jula 2016. maska je pala, ali hobotnica je pregrupisala pipke i sada se "pokušava kamuflirati kroz fiktivne kompanije, društvene grupe i digitalne mreže, a trenutno se trudi održati svoje postojanje putem 'postojeće strukture', 'finansijske strukture', 'strukture u inostranstvu' i 'kripto elemenata'," kaže Gürlek, zaključujući "Odsjekli smo hobotnici pipke, ali nećemo stati dok je potpuno ne očistimo. Stoga se borba naše države protiv digitalnih metoda nove generacije i trenutnih linija finansiranja ove strukture nastavlja s nepokolebljivom odlučnošću."

Riječi predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana: "Ne priznajem nijednu moć veću od moći nacije," izgovorene u legendarnom obraćanju naciji putem Facetime-a emitovanog na CNN-Türk televiziji, bile su kolektivni poklič miliona na trgovima te noći. Snaga države treba da osigura da se slični pokušaj nikada ne ponovi.

Eliminiranje prijetnje

Kako je zakon br. 468 otvorio put ka "Turskoj bez terorizma"

Srce istočne Anadolije

Dvije džamije, dva vakifa iz Bosne: Trajni trag Lala Mustafa-paše i Murat-paše Kujudžije

Glavne zvijezde

Iza poznatih razglednica: Priča o istanbulskim mačkama

Sile islamskog svijeta

Turska, Saudijska Arabija i Pakistan potpisuju trilateralni sporazum o odbrani

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh