fbpx

Švedska je odabrala “put povjerenja” između građana i vlade

“Izuzetno je teško utvrditi tačan broj zaraženih osoba jer Švedska testira samo one koji su bili u inostranstvu, osobe s teškim simptomima prehlade, osobe s hroničnim oboljenjima disajnih puteva, sa srčanim oboljenjima i dijabetesom. Oni koji imaju blage simptome ostaju kući, oni ne znaju boluju li od običnog sezonskog virusa ili od korone”

Piše: Admir LISICA

Za razliku od većine evropskih država, švedske vlasti nisu se odlučile na uvođenje rigoroznih mjera za sprečavanje širenja virusa COVID-19 u svojoj zemlji. Kako kažu naše sagovornice, vrhunac epidemije u Švedskoj očekuje se krajem aprila, a trenutne mjere podijelile su švedsku javnost.

Mersida Alić, viša medicinska sestra u bolnici u Norrköpingu, ističe da je čitav zdravstveni sistem u Švedskoj podređen novonastaloj situaciji. Iako su izuzetno oprezni i spremni za svaki scenarij, testiraju se isključivo oni najugroženiji pacijenti, dok se ostalima savjetuje ostanak kući.

“U bolnicama se trenutno rade pripreme za naredni period. Svaki dan imamo nove slučajeve, ali je situacija zasad pod kontrolom. Prave se posebna odjeljenja za pacijente oboljele od COVID-a, da bi se odvojili od ostalih. Očekuje se veći broj pacijenata, procjenjuje se da su naredne sedmice ključne. Također se smatra da će vrh broja oboljelih biti dosegnut krajem aprila, te se s tim u vezi obavljaju pripreme na svim nivoima. Radi se na tome da bude dovoljno mjesta na intenzivnim odjeljenjima. Medicinsko osoblje preusmjerava se s različitih odjeljenja kako bi se mogli fokusirati na pacijente oboljele od virusa korona. Moram naglasiti da se testiraju isključivo osobe s ozbiljnim respiratornim problemima i medicinsko osoblje s lakšim simptomima. Hronični pacijenti, naprimjer pacijenti koji primaju dijalizu, obaviješteni su o svojoj dužnosti da prijave simptome poput kašlja, povišene temperature i slično, prije nego što dođu na terapiju. Ako se javi takav slučaj, pacijenti se odmah izoliraju dok ne stignu rezultati testova za COVID-19”, navodi Alić.

Umihana Rašović-Kasumović, švedska političarka bošnjačkih korijena i uposlenica Biroa za zapošljavanje u Malmöu, ističe da se Švedska trenutno opredjeljuje za tzv. sistem “put povjerenja” na relaciji građani – Vlada. Prema njenim riječima, svjesni su opasnosti situacije, na snazi su određene mjere, ali je u odnosu na ostatak Evrope primjetna razlika.

“U vrijeme kada sve više država zatvara granice uvodeći policijski sat, Švedska je ipak izabrala ‘put povjerenja’. Riječ je o tzv. obostranom povjerenju između građana i Vlade. Premijer Stefan Löfven pozvao je građane da preuzmu ličnu odgovornost. Vlada preporučuje da svi koji mogu rade od kuće te da oni koji imaju simptome prehlade ili gripe ostanu kući i da se distanciraju. Skupovi za više od pedeset osoba zabranjeni su, ali to ne važi za radna mjesta i škole. U restoranima su zabranili švedski stol, dopuštena je samo lična usluga, a starijima od sedamdeset godina preporučen je ostanak kući. Švedska je odlučila da se, kao i u ostatku Evrope, fakultetska i srednjoškolska nastava obavlja od kuće, ali ne i ona za osnovce, koji i dalje idu u škole. Smatrajući da virus u većoj mjeri ne šteti najmlađima, odlučili su se za ovaj poduhvat. Svakako, tu je i ekonomska računica jer bi ostanak najmlađih u kući napravio dodatne probleme. Moram napomenuti da osobe van zdravstvenih ustanova rijetko nose maske, ali se svi pridržavaju higijenskih uputstava i preporuka. Izuzetno je teško utvrditi tačan broj zaraženih osoba jer Švedska testira samo one koji su bili u inostranstvu, osobe s teškim simptomima prehlade, osobe s hroničnim oboljenjima disajnih puteva, sa srčanim oboljenjima i dijabetesom. Oni koji imaju blage simptome ostaju kući, oni ne znaju boluju li od običnog sezonskog virusa ili od korone. Pored navedenih odluka i preporuka, na javnim prostorima ne vidi se velika razlika u odnosu na ono što je uobičajeno za ovo doba godine, narod izlazi, šeta, ali opreznije nego prije. Dobro je to što je solidarnost u Švedskoj sada zaista ne visokom nivou. Samo se u Stockholmu više od 5.000 zdravstvenih radnika koji trenutno ne rade u zdravstvu javilo da dobrovoljno pomognu zdravstvenim ustanovama i pojedincima”, pojasnila je Rašović-Kasumović.

Švedska je ovu borbu shvatila kao zajedničku i u tom smjeru djeluju svi njeni građani. Ono što treba napomenuti jeste da su, iako svi poštuju odluke Vlade, njeni stavovi naišli na različite osude, posebno kod zagovornika uvođenja mjera sličnih onima u susjednim državama.

“Veliki dio stanovništva, a prvenstveno izbjeglica iz Sirije, pomaže starijim Šveđanima u snabdijevanju namirnicama i bacanju smeća kako bi mogli ostati u kući. Ovo je borba svih nas, a ne pojedinaca i tako se odnosimo prema ovom problemu. Švedska vlada odlučila je slušati preporuke Državnog instituta za zdravlje, a ne populiste. Lično mislim da Švedska vlada, osim od korone, želi spasiti narod i od histerije, te spriječiti finansijsku krizu. Štaviše, preporuka je da se hrana naručuje u restoranima, a odjeća kupuje u lokalnim prodavnicama kako bi se ekonomija dodatno sačuvala. Šveđani su, inače, poznati po svojoj socijalnoj distanci, tako da se njima nije teško pridržavati aktuelnih preporuka. Moram naglasiti da ove mjere koje je preporučila država nisu prihvaćene jednoglasno u švedskom društvu. Vidljive su podjele, dok ih jedini podržavaju, drugi smatraju da mjere moraju biti itekako strožije i da ovakav sistem koji Švedska provodi u konačnici može rezultirati velikim brojem smrtnih slučajeva. Cilj Švedske vlade jeste da spasi živote onih koji su najugroženiji, a to su starije osobe i hronični bolesnici. Zato se testira samo one koji su na putu da budu hospitalizirani, kojima treba hitna pomoć. Kako kažu, plan je spriječiti širenje virusa uz pomoć dijeljenja odgovarajućih informacija. Vlada misli da će spriječiti širenje zaraze ako narod dobije dovoljno informacija o koroni i ako se dobrovoljno pridržavaju preporuka. Švedska je dobila izuzetno mnogo kritika zbog ove metode, prvenstveno od Norveške i Kine, mada još nema dokaza da je švedski način pogrešan i da u Švedskoj ima više oboljelih ili umrlih”, kaže Rašović-Kasumović.

Činjenica je da i u Švedskoj, kao i širom Evrope, veliki broj radnika ostaje bez posla. Svjesni toga, u ovoj zemlji odlučili su se na uvođenje određenih mjera kojima nastoje očuvati radna mjesta. Pojedine firme, među kojima je automobilski gigant “Volvo”, riješile su svojim uposlenicima dati određene stimulanse.

“Švedska vlada radikalno je smanjila budžet Zavoda za zapošljavanje i svojom neoliberalnom politikom planira privatizirati velike njegove dijelove. U ovoj teškoj situaciji Zavod za zapošljavanje izuzetno je važan. COVID-19 negativno utječe na švedsku ekonomiju, kako je to slučaj i s ekonomijama u cijelom svijetu. Sada Zavod zaista ima velike obaveze i mnogo posla. Dosta radnika ostaje bez zaposlenja, firme idu pod stečaj, tako da su mnogi ovisni o ekonomskim sredstvima koja odobrava Zavod. Kao što sam spomenula, švedska ekonomija je oslabila i Vlada je prezentirala nekoliko paketa kako bi finansijski pomogla preduzetnicima. ‘Volvo’ i još nekoliko velikih preduzeća oduševili su javnost prošle sedmice, kad su usred krize ipak odlučili podijeliti bonuse svojim radnicima. ‘Volvo’ planira dati čak 9,5 milijardi kruna, a u isto vrijeme dobija pomoć od države”, ispričala je Umihana Rašović‑Kasumović.

PROČITAJTE I...

U trenutku osnivanja, pa i dosta vremena u narednom periodu, SDA je više ličila na politički pokret nego na političku stranku. Ustvari, ona je predstavljala ostvarenje želja i ideja različitih generacija da Bošnjaci budu subjekt, a ne objekt u Bosni, kao što su do tada to uglavnom bivali. Naravno, ne mogu negirati da Bošnjaci nisu bili prisutni, naročito od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u javnom, kulturnom, pa i političkom i ekonomskom životu, ali ne na onoj razini na kojoj su to bili zaslužili i što im je uostalom i pripadalo

Nisu postojale bilo kakve prepreke, niti na unutrašnjem niti na vanjskom planu, da se SDA u stanju najveće krize i opasnosti koja može zadesiti neki kolektiv ne opredijeli za jednopartijski politički model i dugoročnu suspenziju bilo kakve demokratije. To je, štaviše, prvi instinkt svakog društva koje se nađe pred egzistencijalnom prijetnjom pred kakvom se našlo bošnjačko. SDA time ne bi napravila nikakav poseban presedan, tek bi nastavila s dotadašnjom uvriježenom (komunističkom) političkom praksom. Umjesto toga, odlučila se na promjenu dotadašnje društveno-političke paradigme i formiranje nove demokratske političke kulture, često i na štetu vlastitih interesa

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!